Uoči prve socijalne enciklike pape Lava XIV. „Magnifica humanitas“ koju će objaviti 25. svibnja

Jesu li vjernici danas gorljivi u zagovaranju socijalne pravednosti, radničkih prava, brige za siromašne i na koji način čuvaju dostojanstvo svakog čovjeka? Koliko je socijalni nauk Crkve prisutan u hrvatskom društvu, politici, ekonomiji i kulturi te kako ga danas interpretira i naglašava Papa Lav XIV. , može li socijalni nauk Crkve biti korektiv i desnim i lijevim političkim opcijama? 

Dopiru li do lokalnih Crkava poruke pape Lava XIV. i to one o dostojanstvu čovjeka, društvenoj odgovornosti i kulturi susreta – teme su u kojima se govorilo u emisiji Susret u dijalogu i to u povodu 35 godišnjice od kako se okupila grupa teologa, svećenika i laika skupu na kojem su govorom o prvoj socijalnoj enciklici Rerum novarum pape Lava XIII. vidjeli potrebu da se socijalni nauk Crkve promovira i u hrvatskom demokratskom društvu. U emisiji urednice Blaženke Jančić gostovali su pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. sc. Stjepan Baloban i profesor socijalne politike s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zdenko Babić. 

Razvoj socijalnog nauka Crkve u demokratskoj Hrvatskoj vezan je uz datum 15. svibnja 1991. godine kada su nastavnici katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu organizirali svewčanu akademiju u povodu, tada stote obljetnice prve socijalne enciklike Rerum novarum, ističe dr. sc. Stjepan Baloban koji je kasnije cijelu svoju znanstvenu i pastoralnu karijeru posvetio promicanju socijalnog nauka Crkve u Crkvi i našem društvu koji je kasnije bio pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve koji je osnovan kao institucija Hrvatske biskupske konferencije. 

Pontifikat pape Lava XIV. daje novi zamah socijalnom nauku Crkve, ističe profesor Baloban i dodaje kako vjeruje da će taj nauk za ovog Papu biti veoma važan i to pod vidom evangelizacije, ali i šire od toga i izvan Crkve. Baloban je komentirao i odnose pape Amerikanca i predsjednika Trumpa, a posebno je progovorio o problemu slabog poznavanja pontifikata pape Lava kod nas. Naglasio je da je neophodno da si postavimo pitanje – kako se odnosimo prema papi Lavu – da ne bi bilo prekasno. 

Na pitanje kako to da se mnogi puno lakše identificiraju s nekim moralnim pitanjima, nego npr. sa socijalnom pravednošću, radničkim pravima ili brigom za siromašne, Baloban je evocirao riječi pape Lava XIV. koji je nedavno rekao da su moralna pitanja pravde i slobode daleko važnija od pitanja seksualnosti (u kontekstu odgovora Pape na pitanje o blagoslovima istospolnih parova i podjelama koje oni izazivaju). Baloban ističe da Papa „vuče“ u fokus teme koje su bitne za dostojanstvo čovjeka ali u smisli ljudske cjelovitosti.

Dr. sc. Zdenko Babić ističe da su vrijednosti socijalnog nauka Crkve prisutne u području socijalne politike jer, kaže, bez nekih vrijednosti kao što je primjerice vrijednost solidarnosti bi teško uopće bilo zamisliti funkcioniranje mirovinskog ili zdravstvenog sustava. Što se tiče ekonomske politike, ona se prije svega bavi ekonomskih ciljevima, ali možemo primijetiti da se vodi računa i o neki socijalnim aspektima i kod mjera koja je Vlada poduzimala npr. u vrijeme pandemije kada su se štitila radna mjesta i sačuvao opstanak poslodavaca. Spomenuo je i subvencije u energetskom sektoru koje služe tome da se zaštiti standard građana, osobito socijalno osjetljivih skupina.

Profesor Babić smatra da je socijalnu nauk crkve jedna dobra ponuda i lijevim i desnim političkim opcijama. Kaže da bi se očekivalo da demokršćanske stranke u puno većoj mjeri integriraju načela socijalnog nauka Crkve je je u njihovoj tradiciji i temeljima taj nauk. S druge strane i u socijaldemokratskim opcijama i njihovim programima postoje načela iz socijalnog nauka Crkve koja oni integriraju, osobito ta preferencijalna opcija za siromašne ili pitanja radničkih prava, mjere usmjerene na održivi razvoj, ističe Babić. 

Hrvatska je socijalna država, podsjeća Babić i ističe da postoje brojne mjere i programi socijalne politike koji idu za tim da ostvare načela socijalne države. Posebno se osvrnuo na umirovljenike ističući kako je najteže onima koji žive sami u kućanstvu te da su oni najviše izloženi riziku od siromaštva. Na pitanje prepoznaje li „kulturu odbacivanja“ i u našemu društvu, Babić kaže da mi imamo funkcionirajuću socijalnu državu ali da bi se trebalo puno više poraditi na informiranju građana o mogućnostima i njihovim pravima u području socijalnih politika.

Sudionici emisije raspravljali su i o percepciji govora Crkve u javnosti i načinu kako crkveni pastiri komuniciraju poruke osobito onda kada su ugroženi nečija prava i dostojanstvo kao što je to nerijetko primjerice kad je o migrantima riječ:

U javnosti se već duže vrijeme govori da će prva enciklike pape Lava XIV. biti socijalna enciklika. Prema pisanju Vatikan newsa bit će objavljena 25. Svibnja i bavit će se očuvanjem ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. Enciklika naslova „Magnifica humanitas“ bit će predstavljena 25. svibnja u 11:30 u vatikanskoj sinodskoj dvorani. Papa Lav XIV. je dokument službeno potpisao 15. svibnja, na 135. obljetnicu objave prve socijalne enciklike „Rerum novarum“ pape Lava XIII.

O socijalnom nauku Katoličke Crkve poslušajte više u emisiji Susret u dijalogu koja je dostupna u našoj SLUŠAONICI.