Davor Solter: Maligne tumore ćemo moći izliječiti

Završio je Međunarodni tjedan svjesnosti o buloznoj epidermolizi, koji traje od 25. do 31. listopada. Riječ je o rijetkoj i vrlo teškoj genetskoj bolesti zbog koje je koža oboljelih krhka i ranjiva poput leptirovih krila, zbog čega ih zovu i "djecom leptirima". Koje genetske bolesti možemo liječiti i koja je funkcija gena u razvoju? Hoćemo li uskoro moći izliječiti maligne bolesti ? Koliko je izvjesno kloniranje čovjeka? 

Odgovore donosimo u razgovoru s našim uglednim znanstvenikom zavidne inozemne karijere prof. Davorom Solterom. Jedan je od pionira tehnike kloniranja i autor niza znanstvenih radova, od kojih se neki smatraju najvažnijima na području razvojne biologije.

Trendovi razvojne biologije, genske manipulacije, kloniranja, principi djelovanja mRNK cjepiva, uloga znanosti u otkrivanju uzroka bolesti teme su o kojima smo razgovarali s profesorom Davorom Solterom, doktorom razvojne biologije koji je godinama radio kao profesor na Institutu Wistar u Philadelphiji u Americi. Nakon toga u Njemačkoj je bio na čelu Instituta Max Planck. Danas surađuje s Mahidol Sveučilištem u Bangkoku. 

Tijekom karijere objavio je velik broj znanstvenih radova na kojima se temelje istraživanja biologa diljem svijeta za što je dobio i brojna priznanja. Njegovo najvažnije otkriće je tehnologija genomskog utiska s početka 80-ih godina prošlog stoljeća. Riječ je o epigenetskom fenomenu u kojem aktivnost gena ovisi o roditeljskom podrijetlu. Također dr. Solter jedan je od pionira kloniranja. 

Riješili smo bolesti koje su nas ubijale u dječjoj dobi, u mladosti, ali nažalost još uvijek imamo problema s bolestima koje bi trebale biti iskorijenjene. Mnogi ljudi bespotrebno umiru od bolesti koje se mogu liječili ili ih nisu nikada ni trebali dobiti, poput tuberkuloze. Teoretski možemo izliječiti bolest čiji je uzrok mutacija jednoga gena. Nažalost, trenutačno su znanstvenicima još zagonetke bolesti poput  Alzheimera, Parkinsona ili ateroskleroze.

Kao pionir tehnike kloniranja dr. Solter tvrdi kako nemamo dokaza da klonirani organizam ikada može biti potpuno normalan. Postojeći klonirani organizmi pokazuju određene promjene. Opasnost da se ljude klonira je malena, smatra, jer nema razloga klonirati ljudi zato što bi to vilo vrlo neizvjesno. 

Iako postoji nepovjerenje prema cjepivu, dr. Solter ističe važnost cjepiva za ljudsko zdravlje. Kaže kako je za njega oduvijek bila misterija protivljenje cjepivu. Dodaje kako ljudi zaboravljaju da nema ničega što nema posljedicu. 

- Ako  date čašu vode milijardi ljudi jedan će se zagrcnuti i umrijeti. Nema sigurnoga lijeka, svako cjepivo će kod nekoga izazvati jako neugodne posljedice i mora se balansirati između jednog djeteta koje je umrlo zbog cijepljenja i sto tisuća necijepljene djece koja su umrla od ospica.  

Dodajmo još na kraju kako se oko 5o liječnika bivših studenata medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, a koji danas rade u Americi, okupilo u udruzi Cromed USA. Udrugu je osnovala Ksenija Kos, specijalistica neurologije koja trenutno živi i radi u gradu St. Louis, u državi Missouri. Lani je osnovala CROMed-USA, dobrotvornu udrugu hrvatsko američkih medicinskih alumnija. Cilj udruge je edukaciji naših studenata i specijalizanata medicine i bolja medicinska edukacija u Hrvatskoj.