Znojite li se previše? Zbog vrućine ili bolesti?

Znojite li se previše? Nije čudno s obzirom na nesnosne vrućine, no mnogima taj problem ne prestaje ni s padom temperatura i imaju problem prekomjernoga znojenja. 

Spas od nazapamćenih vrućina ovoga ljeta potražili smo u moru, rijekama, planinama, ali i klimatiziranim sobama. U hlađenju našega tijela i regulaciji tjelesne temperature pomogao nam je i fiziološki proces - znojenje. 

Pojačano se znojimo i kod fizičke aktivnosti, stresnih situacija, prisutnosti infekcije u tijelu, ali i kod konzumacije začinjene hrane, pretilosti, trudnoće ili klimakterija. Tijekom vrućina naš organizam gubi prijeko potrebnu tekućinu. Prema nekim procjenama, tijekom jednog dana odrasla osoba u prosjeku izluči oko 700 ml znoja, dok u ekstremnim uvjetima ta količina može narasti i do 2,5 litre na sat. Znoj luče znojne žlijezde kojih najviše ima ispod pazuha, na dlanovima i stopalima.

Ne znojimo se svi jednako, dok se neki uopće ne znoje, drugima je znoj ne samo estetski, nego i psihički problem te prerasta u neugodu koja može znatno narušiti kvalitetu života. Znojne mrlje na odjeći, kao i vlažni dlanovi tijekom rukovanja ili vožnje, mogu biti izvor stresa.

Prekomjerno znojenje bez jasno vidljivog razloga upućuje na stanje pod nazivom hiperhidroza. Razlikujemo primarnu i sekundarnu hiperhidrozu, objasnila nam je otorinolaringologinja iz Kliničko bolničkog centra Sestre milosrdnice dr. sc. Sandra Baranović u emisiji Izaberi Zdravlje.

Većina osoba koje pate od prekomjernog znojenja ima takozvanu primarnu, lokaliziranu hiperhidrozu. Primarna hiperhidroza često je nasljedna i obično se javlja nakon puberteta te traje cijeli život, no sa starenjem problem se može ublažiti. U većini slučajeva, znoj se javlja na području pazuha, ruku (dlanova), stopala i glave, a može se javiti i na području genitalija ili donjeg dijela leđa. Prekomjerno znojenje prisutno je tijekom dana te noću prestaje.

Sekundarna, ili generalizirana hiperhidroza javlja se kao posljedica određenog stanja ili zdravstvenog problema. Sekundarna hiperhidroza može biti popratna pojava pretilosti, trudnoće, menopauze, uzimanja nekih vrsta lijekova ili bolesti, primjerice dijabetesa. Najčešće se javlja u odrasloj dobi, a osobe sa sekundarnom hiperhidrozom obično se znoje po cijelom tijelu te znojenje može biti prisutno i tijekom noći.

Iako hiperhidroza nije bolest i ne ugrožava fizičko zdravlje, s vremenom može izazvati infekciju, kao i promjene na koži, poput pucanja i guljenja kože na stopalima. 

                                                 

Sekundarna hiperhidroza liječi se liječenjem zdravstvenog stanja zbog kojega se javlja. Za primarnu hiperhidrozu nema lijeka, ali postoje metode koje mogu ublažiti neugodne simptome i kontrolirati stanje, govori nam dr. Baranović.

Znojenje se može, podsjećamo, ublažiti antiperspirantima koji najčešće sadrže aluminijev klorid, a djeluju tako da zatvaraju pore znojnih žlijezda kako bi tijelo prestalo proizvoditi znoj. Obično se nanose prije spavanja, a ispiru ujutro. Antiperspiranti se često spominju u negativnom kontekstu, kao nesigurni za korištenje. Postoji rasprava o povezanosti aluminijske soli s nekim bolestima, ponajprije Alzheimerovom bolesti i rakom dojke kod žena. No mnogi liječnici smatraju da za to nema znanstvene i stručne potvrde.

Kod nas je nedavno odobren i dostupan prvi topikalni antikolinergik za pacijente s teškom primarnom aksilarnom hiperhidrozom. Riječ je o antikolinergičkoj kremi koja sadrži jedan posto glikopironijeva bromida. Krema se izdaje na liječnički recept, koristi se za lokalno liječenje, a nanosi se na područje pazuha.

U liječenju znojenja koristi se i botoks objašnjava dr.Baranović.

U vrlo teškim slučajevima može se dogoditi da je kirurški zahvat jedina učinkovita metoda. Mnogi smatraju da nije zdravo spriječiti znojenje jer vjeruju da toksini koje tijelo izlučuje znojem ostaju u organizmu. No to nije točno, za izlučivanje toksina iz našeg tijela zaduženi su bubrezi i jetra, podsjeća dr. Baranović.

Dodajmo da postoje studije koje pokazuju da se znojenje može smanjiti konzumacijom manje količine crvenog mesa za vrijeme sparnih ljetnih dana.

Također neke veganske i vegetarijanske alternative, poput proizvoda od soje ili mahunarki također mogu utjecati na pojačano lučenje znoja iz znojnih žlijezda jer, poput crvenog mesa, sadrže kemijske spojeve poznate kao purini. To su aromatske organske komponente prisutne u gotovo svakoj namirnici. Neprestano se proizvode u organizmu i važna su komponenta stanica, no neka je hrana posebice bogata purinima: školjke i rakovi, kupus, špinat i šparoge.

Smanjenju znojenja, recimo na kraju, može pridonijeti suzdržavanje ili konzumacija što manje kofeina, alkohola, začinjene hrane i nikotina.