Mjesec svjesnosti o raku debeloga crijeva

Drugi smo u Europskoj uniji po smrtnosti od raka debelog crijeva. Svaki dan se otkrije između 9 i 10 novih slučajeva, a umre čak 6 osoba. Najčešće je to sijelo zloćudnoga tumora od kojega obolijevaju osobe starije od 50 godina. Svaka smrt od raka debeloga crijeva je nepotrebna, jer se ranim otkrivanjem bolest može spriječiti i izliječiti. No kod nas odziv na pregled koji može značiti život je tek od  25 do 33 posto. Kako promijeniti negativne trendove ? Motivirati građane na preglede ? Možemo li bolje? Ožujak je mjesec svjesnosti o borbi protiv raka debeloga crijeva i to je bila tema emisije. Gosti su bili koordinatorica Nacionalnoga programa za rani probir raka debeloga crijeva iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i redovita profesorica na zagrebačkome Medicinskome fakultetu  prof.dr. sc. Nataša Antoljak, pročelnik Zavoda za gastroenterologiju ,hepatologiju i kliničku prehranu KB Dubrava i predsjednik Hrvatskoga gastroenterološkoga društva prof. dr. sc. Ivica Grgurević, doc. dr. sc. Petar Matošević sa Zavoda za onkološku kirurgiju KBC Zagreb i specijalist onkologije i radioterapije dr. sc. Davor Kust iz Kliničko bolničkoga centra Sestre milosrdnice. Rak što se prije otkrije, veće su mogućnosti izlječenja istaknuo je prof. Grgurević .

Za četvrti  ciklus koji je završio 2021.  odaziv na pozivno pismo je bio u prosjeku  33%, dok je udio osoba koje su pregledane na okultnu krv u stolici 25%.  Unatoč tome, prema EHIS istraživanju iz 2019. godine, Hrvatska je u sredini ljestvice postotka pregledanih osoba među državama Europske unije  a zanimljivo je da je više naših sugrađana pregledano nego u npr. Švedskoj, Finskoj ili Velikoj Britaniji rekla je prof.dr.sc. Nataša Antoljak, koja objašnjava kako postupiti po primitku poziva iz Nacionalnoga programa ranog probira na rak debeloga crijeva.

Često ljudi kada dođu u kasnijoj fazi bolesti onkologu kažu da ih  ništa nije boljelo, i da ništa nisu primijetili . Mali polip ili karcinom stoji unutar stijenke i osoba to ni ne može  primijetiti objasnio  je onkolog dr.sc.Davor Kust i baš zato je važno raditi rani probir i ići na preglede.

Za mnoge su pacijente dijagnostičke pretrage poput kolonoskopije ponajprije neugodne, a potom i bolne. Zašto se ne može dobiti anestezija govori doc. dr. Petar Matošević koji ističe i da nema liste čekanja za operacije kada se utvrdi karcinom debeloga crijeva. 

U emisiji Izaberi zdravlje najavili smo i oportunistički probir, pored postojećega nacionalnoga, koji bi bio usmjeren na osobe s višim rizikom i u to bi bili uključeni i obiteljski liječnici. Primjerice, osobe čiji je krvni srodnik obolio od raka debelog crijeva u dobi 60 godina, treba kolonoskopiju obaviti deset godina ranije. Obiteljski liječnici bi ga o tome trebali obavijestiti i motivirati za dijagnostičke preglede.