Oprezno s lijekovima

Nestašice lijekova su sve češće. U proteklih desetak dana bilo ih je nekoliko. Pliva Hrvatska izvijestila je kako sve do ljeta 2025. u Hrvatskoj neće biti dostupan popularni lijek Klavocin, a domaći farmaceutski div JGL objavio je nestašicu čak četiri lijeka. Određenih doza  Ozempica, lijeka koji je namijenjen oboljelima od dijabetesa tipa 2, a mnogi ga koriste za mršavljenje, neće biti sve do prosinca.

U emisiji Izaberi zdravlje gostovale su predsjednica Hrvatske ljekarničke komore mr. Ana Soldo i dopredsjednica mr. Olgica Velkovski Škopić koje su pokušale objasniti što se događa na tržištu i umiriti zabrinute bolesnike.

  - Nestašice lijekova nisu ništa neobično samo je to sad medijski više praćen problem, smatra magistra Soldo. Riječ je o malom tržištu na kojem ima i zamjena za lijekove za kronične bolesti, ali i to nisu zamjene nego isti lijek drugoga proizvođača. Rijetke su nestašice i kada je riječ o bolničkim lijekovima koji su uglavnom od jednoga proizvođača,jer je riječ o inovativnim terapijama. Razlozi zašto u nekom trenutku nema nekoga lijeka su problemi u proizvodnji gdje kvaliteta nije dobra u proizvodnom procesu, pa se neka potvrda zna čekati mjesecima. Naši proizvođači govore o problemu cijena gdje zbog jeftinijih generičkih lijekova nemaju ekonomski interes i tada HALMED objavi da se lijek trajno povlači sa tržišta.

Nadalje, tvrdi Ana Soldo i za vrijeme pandemije i rata u Ukrajini, Hrvatska za razliku od nekih drugih zemalja nije imala niti jednu ozbiljnu nestašicu. 

- To je situacija kada u zemlji nemate niti jedan lijek za određenu indikaciju. Zato nema razloga za zabrinutost. Ako pacijent dođe u ljekarnu i nema lijeka kojega traži, ljekarnik mu može odmah dati drugi, adekvatni lijek. Preduvjet toga je objava na stranicama HALMED-a da lijek nedostaje, kako bi ljekarnik mogao dati istovrsni lijek drugoga proizvođača, dodaje Olgica Velkovski Škopić i ističe kako su imali u ljekarnama u pripremi sirup Klavocin kako ne bi ostali bez lijeka.

Na terenu ljekarnike živcira kako se dolazi do recepta za lijek Ozempic, najpopularnijega lijeka za mršavljenje. Zbog velike potražnje za tim lijekom onih koji žele izgubiti kilograme, pacijenti oboljeli od dijabetes , za koje je lijek prvotno namijenjen i besplatan, ostaju bez njega. 

- Nažalost nemamo mehanizme da bismo nekome uskratili lijek na privatni recept tako da je sada situacija tko prvi dođe dobije lijek. Često se događa da to ne bude bolesnik sa dijabetesom. I tu bi trebali biti svi odgovorniji. To jest lijek koji pomaže u gubitku težine, ali ne treba zanemariti da može imati i ozbiljne nuspojave jer nije indiciran za sve pacijente. Morali bi se primarno organizirati da za oboljele od dijabetesa osiguramo određene količine lijeka koje su samo za njih. Na našem tržištu postoje još tri lijeka koja pomažu u mršavljenju, ali nisu na teret HZZO-a, u najavi su još dva koja će doći do nas nakon što se pokriju veća tržišta. Važno je ovdje pozvati na veću odgovornost u primjeni tih lijekova. Imali smo situaciju kada su i stomatolozi i različiti ljudi na svoje iskaznice kupovali takve lijekove. Ipak treba biti odgovorniji u tome, zaključuje Soldo.

Osim manjka lijekova prisutan je i manjak zdravstvene pismenosti i odgovornost. Naime, iako imamo gotovo sve inovativne terapije za kronične bolesti, trošimo previše novca na komplikacije tih bolesti, tvrde naše sugovornice. 

- To je s jedne strane razumljivo, objasnila je Soldo, jer ljudima se često dogodi da su danas zdravi, preko noći se dogodi moždani udar i već sutra moraju piti sedam lijekova. Nisu se ni pribrali od toga već se moraju pridržavati terapije i tu je velika uloga liječnika i ljekarnika da im pomognu u toj za njih teškoj situaciji. 

Dodaje kako treba razgovarati s pacijentima kao što naši automehaničari razgovaraju s nama, najjednostavnijim riječnikom.

- Ako pacijent ne razumije kako neki lijek djeluje na tijelo i kontrolira bolest onda ga je i teže motivirati da se lijek uzima redovito. Ima ljudi koji imaju i do 14 lijekova, što znači da se tome trebaju posvetiti cijeli dan, što nije lako, tako da je glavna uloga ljekarnika educirati pacijente i podsjećaju ih na važnost redovitoga uzimanja propisane terapije.

Ljekarnici se zauzimaju i za uvid u e-karton građana. Ako donese odluku bez neimanja informacija, odnosno bez da znaju  što pacijent koristi, može biti loše po njegovo zdravlje.

- Važno je svim zdravstvenim radnicima, ne samo ljekarnicima, imati uvid u cjelovito stanje bolesnika, jer ako imate bolesnika pred sobom koji traži samo jedan lijek i to je obično samo neka akutna terapija i traži neki analgetik ili antibiotik, vi ne znate kako će on utjecati na bolesnikovu terapiju koju možda uzima, kaže magistra Velkovski Škopić. Primjerice, dobijete antibiotik koji vam treba pomoći kod upale pluća i za tjedan dana vi ste što se tiče upale pluća kao novi. No ako pijete lijek protiv masnoće može vam se dogoditi grčenje mišića ili čak još neke ozbiljnije neuropatije koje se moraju liječiti u bolnici. Ako mi ne znamo da vi koristite lijek protiv masnoća, mi vam ne možemo pomoći, objašnjava Velkovski Škopić. Ako koristite analgetik na dulje vrijeme ili Andol 100 a pijete i lijek protiv zgrušavanja krvi, mi vas moramo upozoriti na moguće posljedice. Ne možemo pomoći kako spada našemu pacijentu.

Ljekarnici su zdravstvena profesija koja je 24 sata dostupna pacijentima. U povodu Svjetskoga dana farmaceuta upozorili su da ih nedostaje oko pet stotina, te je svakako jedna od izazova koji ih čeka kako privući i zadržati mlade ljekarnike i farmaceute u našoj zemlji.