Zdravstvene ustanove smanjuju minuse

Financijska slika zdravstvenoga sustava se poboljšava. Optimistične poruke o pozitivnim trendovima u poslovanju zdravstvenih ustanova poslane su sa 127. kongresa poslodavaca u zdravstvu Hrvatske koji je i ove godine u Opatiji okupio nekoliko stotina sudionika koji su raspravljali o budućnosti zdravstva, reformi i upravljanju sustavom. 

Tradicionalno objavljuju se i financijski pokazatelji zdravstvenih ustanova. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković istaknuo je da su lani zdravstvene ustanove godinu završile sa značajno manjim deficitom nego prethodnih godina. Nastavi li se pozitivan trend očekuje da bi u ovoj godini sustav mogao postići financijsku ravnotežu.

- Prihod zdravstvenih ustanova u 2023. godini iznosio je 4,4 milijarde eura, a rashodi 4,423 milijarde. To znači da je lani bilo 23 milijuna eura duga, odnosno da je deficit iznosio svega 0,6 posto zdravstvenog proračuna, što je daleko manje nego prethodnih godina, rekao je Jurković. Također, u 2021. smo imali sanaciju u vrijednosti od 800 milijuna eura, u 2022. za sanaciju smo imali 430 milijuna a lani 300 milijuna.

Razlozi za to su kontinuirano povećanje zdravstvenog proračuna, povećani doprinosi, izdašnija izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo te određene racionalizacije unutar sustava. 

Poboljšanju financijskoga stanja zdravstvenoga sustava mogao bi pridonijeti i novi način ugovaranja cijena usluga. Udruga poslodavaca u zdravstvu se zauzima za što skorije uvođenje tripartitnog ugovaranja cijena usluga po uzoru na Sloveniju gdje se taj model uspješno provodi. Postojeći način plaćanja dugova nije dobar, a naročito nije stimulativan za one koji dobro rade. Stoga se nada modelu financiranja koji bi bio realniji i koji neće zahtijevati dodatne sanacije iz proračuna.

- Model koji imamo u Hrvatskoj ne postoji nigdje. HZZO je kupac zdravstvene usluge i već 30 godina sam određuje cijenu usluge. Ni u jednom sustavu kupac ne određuje sam cijenu po kojoj će nešto plaćati, bez da se o tome pita i onoga koji isporučuju uslugu, objašnjava direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković.

Dodaje kako se o uvođenju tripartitnog pregovaranja vode razgovori te je to jedan od prvih zahtjeva novoj vladi. Uoči formiranja nove vlade, smatra da je potrebno nastaviti sa započetim reformskim zahtjevima kako bi se došlo do financijski stabilnog zdravstvenog sustava.

Tripartitno pregovaranje jedan je od njihovih zahtjeva novoj Vladi. Uoči formiranja nove Vade, u Udruzi poslodavaca u zdravstvu smatraju da treba nastaviti sa reformskim mjerama. A  predsjednik Udruge i ravnatelj Klinike za dječje bolesti Goran Roić očekuje i da će se nastaviti strateški projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu.

- S obzirom da je bolnica nacionalnog i regionalnoga karaktera, namijenjena za idućih pedeset godina, dio populacijske i demografske politike, ogroman reformski korak klasificira  kao strateški projekt Vlade RH vjerujem i da će ga svaka Vlada takvim i tretirati. Nakon studije izvodljivosti, koja je napravila preduvjete za bolnicu na lokaciju Blato, to bi bila greenfield investicija za dvije bolničke zgrade, bolnice Majka i dijete i Dječje bolnice na ukupno 97 tisuća četvornih metara. Idejni projekt zacrtao je glavne gabarite bolnice a sada slijedi izvedbeni projekt koji bi trebao biti završen dokraja godine. Nakon ispunjavanja administrativnih preduvjeta ide gradnja bolnice.

I u novom mandat Vladi će prioritet biti smanjivanje vremena čekanja na dijagnostičke preglede. Definirani su uzroci, ciljevi i rješenja čekanje na dijagnostičke preglede se smanjilo sa 400 na 146 dana a ide se i na dalje pokušaje skraćivanja vremena čekanja na preglede rekao nam je u Opatiji na kongresu poslodavaca savjetnik u Kabinetu ministarstva zdravstva Nikša Antica. Nije važno samo postići cilj nego da on bude i održiv.

-U procesu smo zanavljanja opreme, organizacije kadrova, te izrade kliničkih smjernica da bi se pacijenti mogli ispravno naručiti da dobiju potrebnu pretragu sukladno njihovoj ispravno definiranoj dijagnozi. U tijeku su aktivnosti sustava koji bi u realnom vremenu detektirao anomalije tako da se može što brže reagirati, kaže Antica, da se ne dogodi da uređaj u bolnici ne radi tri mjeseca a nitko to ne primijeti.