Povijest hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku predstavljene su treća i četvrta knjiga velikog istraživačkog projekta "Povijest hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća" Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica.

Nacionalni izdavački projekt počeo je 2008. godine s namjerom da se sustavno opiše povijesni razvitak hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća. Opisane su povijesne, političke i kulturne prilike koje su utjecale na razvoj hrvatskog jezika te analizirane jezična obilježja - slovopis, pravopis, glasovi, oblik, rečenice i stil hrvatskoga jezika.
Urednici su akademici Stjepan Damjanović i Radoslav Katičić te profesori Marko Samardžija, Ivo Pranjković i Josip Lisac, a u projektu je sudjelovalo više od tridesest jezikoslovaca među kojima su profesorice Sanda Ham, Loretana Farkaš i Vlasta Rišner s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
U prvoj knjizi obrađuje se srednji vijek, u drugoj 16. , u trećoj 17. i 18 ., u četvrtoj 19. stoljeće, a u pripremi je peta knjiga o hrvatskome jeziku u 20. stoljeću.
"Projekt nadilazi okvire hvatskog jezikoslovlja jer je povijest hrvatskog jezika važna sastavnica hrvatske kulture i znanosti i temljena odrednica hrvatskog identiteta", istaknuli su izdavači. Glavni urednik Ante Bičanić naglasio je kako hrvatski jezik kroz stoljeća, među ostalim, obilježuje tronarječenost i međusobno prožimanje čakavskog, kajkavskog i štokavskog.