Diljem Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, obilježava se Dan povjede nad fašizmom i Dan Europe. Podsjetimo, slavi se u znak sjećanja na 9. svibnja 1945 i 1950. godine kada je Njemačka potpisala kapitualciju, odnosno kada je, pet godina kasnije, francuski ministar vanjskih poslova Rober Šuman predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik. Takozvana Šumanova deklaracija smatra se početkom stvaranja današnje Europske unije. Tradicionalno, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u baranjskom mjestu Batini odaje se počast žrtvama antifašističke borbe i sudionicima Batinske bitke.
Iako je rat zvanično završen tek nekoliko mjeseci kasnije, kapitulacijom carskog Japana, u svim zemljama Europe 9. svibnja se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. Dan pobjede je jedan od najznačajnijih praznika u europskom kalendaru, a s obzirom da označava prijelomni trenutak u kojem je i definiran budući izgled Europe, ovaj dan se ujedno obilježava i kao Dan Europe. Na Dan pobjede, 9. svibnja, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Batini iskazuje se počast vojnicima III. ukrajinskog fronta Crvene armije poginulima u Drugom svjetskom ratu.Tim se povodom u Batini, kao i svake godine na taj dan, okupljaju predstavnici državnih i županijskih vlasti, veleposlanici Ruske Federacije i Ukrajine te Srbije i Crne Gore. Batinska je bitka jedna od najtežih tijekom II. svj. rata u ovom dijelu Europe - u zajedničkoj akciji postrojbi III. ukrajinskog fronta Crvene armije i Glavnog štaba narodnooslobodilačke vojske te partizanskih odreda Vojvodine, a u sastavu velike operacije za oslobađanje južne Mađarske i Budimpešte, nakon višednevnih borbi od 11. do 22. studenoga 1944. prebačene su sovjetske i jugoslavenske postrojbe s lijeve na desnu obalu Dunava, iz Bačke u Baranju, te je oslobođena Batina koju su držale jake i dobro utvrđene njemačke snage. Cijela Baranja oslobođena je 29. studenoga, a u tim je borbama poginulo više od 1500 pripadnika Crvene armije i 478 boraca 51. vojvođanske udarne divizije.
Osma vojvođanska brigada uoči bitke Porušeno selo Batina nakon bitke
Na mjestu najžešćih borbi (tzv. krvava kota 169) podignut je spomenik Crvenoj armiji u sklopu kojega je i zajednička grobnica s posmrtnim ostacima 1297 njezinih vojnika, a na tom se mjestu svake godine na Dan pobjede odaje počast batinskim žrtvama. U Vukovaru je, pak, na Novom groblju podignut spomenik kod zajedničke grobnice u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci 1027 bugarskih vojnika poginulih u II. svj. ratu, također u sklopu Crvene armije, te su i na tom mjestu položeni vijenci, a tim je činom ujedno završeno obilježavanje Dana bugarske vojske koji se slavi 6. svibnja, na blagdan sv. Georgija.
Detalji Spomenika pobjede u Batini
Tijekom studenoga 1944. pri prelasku Dunava poginulo je oko dvije tisuće pripadnika Crvene armije i partizanskih postrojba, a pobjedom u toj bitki stvoreni su preduvjeti za oslobođenje Baranje od njemačke okupacije.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.