„Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti"

Dana 20. i 21. travnja na Filozofskom fakultetu u Osijeku održava se znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti".

Na skupu sudjeluju istraživači iz Ljubljane, Sarajeva, Dubrovnika, Zagreba, Pule, Osijeka, Slavonskog Broda i drugih gradova čiji je cilj obrazložiti utjecaje pandemija te određenih bolesti na redefiniranje društvenih odnosa i oblikovanje političkih odgovora na krizne situacije u različitim okruženjima. Skup nema namjeru problematizirati epidemiološke uzroke pojedinih zdravstvenih kriza, već u prvi plan postavlja analizu višestrukih reakcija na navedene okolnosti. Navedenim se pitanjima tijekom skupa bave povjesničari, filozofi, lingvisti, književni teoretičari, pedagozi, politolozi, liječnici, etnolozi i antropolozi. Četrdeset izlagača podijeljenih u osam sekcija s ostalima će podijeliti rezultate svojih istraživanja.

Posljednjih nekoliko godina ostalo je obilježeno izazovima i prijetnjama s kojima nas je suočila globalna pandemija uzrokovana koronavirusom. Do trenutka održavanja ovog skupa od bolesti COVID-19 umrlo je gotovo sedam milijuna ljudi diljem svijeta. Ozbiljna zdravstvena kriza poput te potaknula je uvođenje niza restriktivnih mjera čije su političke, ekonomske, zdravstvene i druge implikacije istovremeno žustro branjene i osporavane. Međutim, iščekujući službeno proglašenje kraja pandemije, danas možemo donekle trezvenije promisliti njezine dugoročne i mnogostruke posljedice. Pritom, akademska se zajednica s velikom posvećenošću ponovno okrenula promišljanju različitih aspekata zdravstvenih kriza u suvremenom i povijesnom kontekstu - od kuge, kolere, sifilisa i španjolske gripe do velikih boginja i koronavirusa. Iz takvih je nastojanja i proizašao istraživački projekt „Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti" Filozofskog fakulteta u Osijeku, kao i istoimeni znanstveni skup.

Skupom se želi obrazložiti utjecaje pandemija te određenih bolesti na redefiniranje društvenih odnosa i oblikovanje političkih odgovora na krizne situacije u različitim okruženjima. Drugim riječima, skup nema namjeru problematizirati epidemiološke uzroke pojedinih zdravstvenih kriza, već u prvi plan postavlja analizu višestrukih reakcija na navedene okolnosti. Navedenim će se pitanjima tijekom ovog dvodnevnog skupa baviti povjesničari, filozofi, lingvisti, književni teoretičari, pedagozi, politolozi, liječnici, etnolozi i antropolozi. Točnije, čak četrdeset izlagača podijeljenih u osam sekcija s ostalima će podijeliti rezultate svojih istraživanja.

Perspektiva određena društveno-humanističkom pozicijom pomaže nam da uvidimo načine na koje se pandemije očituju u različitim društvenim i kulturnim kontekstima, odnosno kako se one odražavaju na pojedince, njihove obitelji i šire zajednice. Analizirajući zabilježene oblike prilagodbe kriznim situacijama istovremeno pruža se stanoviti doprinos razvoju strategija za kontrolu i preživljavanje pandemija koje su tek na horizontu, istaknuo je voditelj projekta i tajnik skupa Luka Pejić.