HUP - Kako do djelatnika u skrbi

Rješavanje izazova rastuće potrebe za dugotrajnom skrbi zajednički je zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, poručeno sa skupa Hrvatske udruga poslodavaca - Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pod nazivom „Budućnost dugotrajne skrbi:ljudi, kapaciteti i partnerstvo” održanom danas u Čepinu. 

Nakon konferencija održanih u Zagrebu i Rijeci, i ova je konferencija bila posvećena izazovima i budućnosti sustava dugotrajne skrbi u Hrvatskoj, uz poseban naglasak na poslodavce i pružatelje usluga. Konferencija je okupila predstavnike privatnih i javnih pružatelja usluga, predstavnike države te stručnjaka koji su govorili o nedostatku njegovateljica i sestara te ostalih radnika neophodnih za pružanje usluga starijima. Govorilo se i o mogućnostima smanjenja administrativnog opterećenja te primjeni umjetne inteligencije.

 

Nedostatak radne snage u sektoru dugotrajne skrbi susreću se i druge zemlje Europske unije, kako one u tranziciji, tako i starije članice. Manjak radnika često se nastoji nadoknaditi stranim radnicima, no prema riječima Pave Ćorluke predsjednika HUP - Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi potrebna su dodatna ulaganja u obrazovanje stranih radnika.

„Primjerice radna snaga iz Indije, s kojom imamo, recimo, manje jezičnih prepreka, jer se služe engleskim jezikom, imaju potpuno drugačije standarde i pristupe u brizi starijih osoba. Potrebna im je obuka od najmanje 6 mjeseci kako bi se prilagodili našim standardima. Naravno da bi imali više domaćih radnika da su plaće veće, no tu dolazimo do problema koeficijenata, jer primjerice za njegovateljicu postoji gornji prag za plaću bila osoba s osnovnom školom ili s fakultetom. Kako naš sustav nudi medicinskim sestrama višu naobrazbu, one u skladu s tim, traže i veće plaće”, rekao je Ćoruka

Štefica Mikšić, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe Đakovo, rekla je kako u traženju rješenja za starije treba više pozornosti pridavati navikama tih osoba u lokalnom okružju

„Treba vidjeti čime se oni bave, što ih zanima, što im nedostaje i kako im pomoći. Kod nas se odličnim pokazao vaninstitucionalni pristup u kombinaciji s onim što se pruža korisnicima u domu. Mi još nemamo problema s radnom snagom, jer dio prakse kod nas obavljaju učenice i učenici medicinske škole. Obzirom da smo u okruženju ruralnih naselja, kod nas je izuzetno uspješan bio program „Zaželi” kojim su stariji, u potrebi, dobili skrb i podršku u vlastitom domu, što im je omogućavao ostanak u lokalnoj zajednici”, rekla je Mikšić

U svibnju ove godine donesen je Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi do 2030. godine u Republici Hrvatskoj. Riječ je o strateškom okviru koji definira smjer države koja želi u području dugotrajne skrbi jačati kapacitete u zajednici, razvijati nove oblike usluga i inovativne modele skrbi, ali bolju koordinaciju među institucijama te utvrđivanje potreba i modela razvoja radne snage.