Akvaponika – šaran i salata

Udruga OSPERA (Osječki permakulturni aktivisti). u sklopu projekta „Living lab Podravlje, unapređenje laboratorija na otvorenomu Podravlju” organizirali su predavanje o permakulturi te prezentaciju „AQUAPONIC sustava“, kombiniranog uzgoja ribe i biljaka u zatvorenom cirkularnom sustavu, o kojem je govorio Davor Horvat, predsjednik udruge Snaga kulture. Takav sustav bit će postavljen u Podravlju, na prostoru udruge OSPERA.

Jedan od najznačajnijih projekata Udruge OSPERA bila je Solidarna i ekološka grupa Osijek (SEG Osijek), koja je tijekom sedam godina uspješno povezivala lokalne ekološke proizvođače s kupcima, čime je promoviran kratak lanac opskrbe ekološkim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima na širem području grada Osijeka i podržan održivi razvoj lokalne poljoprivrede. Nakon godina koordinacije SEG-a, tu je ulogu preuzela Tržnica d.o.o., a OSPERA se usmjerila na nove projekte poput, „Proljetne razmjene sjemena – okupljanje zaljubljenika u očuvanje starih sorti.”, „Festival bioraznolikosti i Seminar biodinamičke poljoprivrede – doprinos očuvanju tradicije i promicanja inovativnih poljoprivrednih metoda.” Posebno inovativan projekt Udruge bio je “Use & Reuse”, u kojem je organizirano prikupljanje otpada od kave za uzgoj gljiva (bukovača), čime su promovirani kružni modeli održivosti. Udruga Ospera dobitnica je Zelene povelje Osječko-baranjske županije za doprinos razvoju i promociji ekoloških inicijativa. Član je Zadruge za etično financiranje (ZEF) te dio Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP). 

Danas Udruga Ospera vodi projekt “Living Lab Podravlje”, gdje se na otvorenom prostoru testiraju inovativna rješenja iz područja permakulture, pametne i održive poljoprivrede te provode edukativne aktivnosti poput “ROOTS Ranger” programa (usmjerenog na predškolski uzrast) koji provodi “ROOTS – Centar za održivi obiteljski život”.

- Evo ovdje imamo primjerice trajne uzdignute gredice omeđene biber crijepom i metalnim okvirom, profesorice s FAZOS-a Snježane Tolić. To su postupci koji se lako mogu primijeniti i u drugim dvorištima ili nekim drugim prostorima. Biointenzivnim uzgojem gdje ide kultura za kulturom, i uz recimo, mali staklenik, koji ćemo uskoro imati na našem pokušalištu, jedna obitelj može uzgojiti i viškove povrća. Što se tiče akvaponije to je kombinirani uzgoj ribe, u konkretnom slučaju šarana i povrtnih kultura.

Lijepo je u Grmiću 

- Volimo Grmić i ne želimo da nam se dogodi gradnja višekatnica kao u Tvrđavici. Mislimo da Podravlje treba zadržati taj ruralni štih, slobodu, širinu, djecu koja se bez prometa igraju na ulici. Zeke već imamo dolaze, a dolaze i koke.

Akvaponika je, spoj akvakulture i hidroponika, odnosno metode uzgoja biljaka bez prisutnosti tla. Ovaj integrirani sustav uzgoja riba i biljaka temelji se na recikliranju hranjivih tvari, odnosno otpadnih tvari prilikom uzgoja riba. Sustav radi na principu iskorištavanja otpadnih tvari (fecesa i amonijaka) riba, koje služe kao izvor nutrijenata za uzgoj različitih vrsta biljaka (povrće, začinsko bilje itd.) Otpadna voda iz sustava uzgoja riba prolazi preko filtera s mikroorganizmima te dalje odlazi do supstrata na kojem se uzgajaju biljke. Biljke izvlače potrebne nutrijente iz vode za svoj daljnji razvoj prilikom čega dolazi do pročišćavanja vode koja se potom ponovno vraća u spremnike s ribama. Ovakav zatvoreni krug cirkuliranja vode omogućava upotrebu “iste” vode neograničeni broj puta te se nadoknađuje samo ona mala količina koja se izgubi transpiracijom i evaporacijom. Biljke koristeći ekskret riba kao gnojivo filtriraju vodu, čime se do čak 90 % vode u sustavu reciklira, čuvajući na taj način i okoliš. Akvaponski sustavi dakle racionalno koriste prirodne resurse, biljke se organski uzgajaju bez kemijskih pripravaka, troškovi takve proizvodnje su mali, a smanjeno je i onečišćenje okoliša. Za uzgoj jedne tone salate godišnje u akvaponskim sustavima potreban prostor od oko 350 četvornih metara u kojem bi se moglo proizvesti oko 4,8 tona slatkovodne ribe (šarana) godišnje.