Jom Hašoa - Dan stradanja i junaštva

U povodu Jom Hašoe, Dana stradanja i junaštva i Dana sjećanja na holokaust, predstavnici osječke Židovske općine, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije tradicionalno polažu vijence ispred spomenika Majke i djeteta u Parku Oskara Nemona, koji je i autor spomenika.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika Majka i dijete u Parku Oskara Nemona, židova osječkog porijekla koji je i autor spomenika, predstavnici osječke Židovske općine, grada Osijeka i Osječko-baranjske županije prisjetili su se u povodu židovskog dana patnje i mučeništva Jom Hašoe, stradanja židovskog naroda u Drugome svjetskom ratu. Predsjednik osječke Židovske općine Željko Beissmann podsjetio je tom prigodom na sve žrtve holokausta, a ne samo Židove, kojih je tada ubijeno šest milijuna.

Toga se vremena danas prisjetila i Elizabeta Priegl koja je imala samo tri i pol godine kada je odvedena u logor za žene i djecu u Đakovu, a majka zatim i u Jasenovac. Tek prije nekoliko godina doznala je njihovu sudbinu. Naime, prilikom posjete Jasenovcu u knjizi žrtvava pronašla je imena svojih roditelja koji su ondje streljani. Dodala je i kako je u Osijeku je do Drugoga svjetskog rata živjelo oko 3.000 židova, činili su 10-ak posto ukupnoga stanovništva grada i bili su najbrojnija zajednica Židova u Hrvatskoj, dok ih je danas tek nešto više od stotinu.

U ime grada Osijeka vijenac je položio gradonačelnik Ivan Vrkić, a u ime Osječko-baranjske županije zamjenik župana Željko Kraljičak.

 

U Izraelu je ovaj dan nacionalni praznik, obilježava se od 1951. godine i ugrađen u zakon koji je potpisao premijer Izraela David Ben-Gurion i predsjednik Izraela Yitzhak Ben-Zvi. Izvorni prijedlog bio je da se Jom Hašoa obilježava 14. nisana, na godišnjicu ustanka u Varšavskom getu (19. travnja 1943.), no to je bilo problematično jer 14. nisana slijedi odmah nakon Pesaha. Nadnevak je stoga pomaknut na 27. nisana što je osam dana prije Jom ha-acma'uta ili izraelskog Dana neovisnosti. Dok ortodoksni židovi komemoriraju Holokaust na Jom hašoi, ostali u ortodoksnoj zajednici—posebice haredimskoj, uključujući hasidimsku—prisjećaju se žrtava Holokausta na dane tugovanja koje su proglasili rabini prije Holokausta kao što su Tiš'a be-av ljeti i Deseti teveta zimi, jer se u židovskoj tradiciji mjesec nisan smatra radosnim mjesecom asociranim s Prijelazom i mesijanskim otkupljenjem.

Ismar Schorsch, bivši kancelar konzervativnog judaističkog Židovskog teološkog seminara Amerike tvrdi da bi se komemoracija Holokausta trebala obilježavati na Tiš'a be-av. Većina židovskih zajednica održava svečanu ceremoniju na ovaj dan, no ne postoji institucionalizirani ritual koji su prihvatili svi židovi. Obično se tada pale memorijalne svijeće i recitira Kadiš, molitva za preminule. Pokret Masorti (konzervativnog judaizma) u Izraelu stvorio je Megilat hašoa, svitak i liturgijsko čitanje za Jom hašou, skupni projekt židovskih vođa u Izraelu, Sjedinjenim Državama i Kanadi. Sofer Marc Michaels pretvorio je potom knjižicu u košerni svitak za čitanje u zajednici a zatim u tikun—kopirani vodič za pisare—'Tikun megilat hašoa'. Konzervativni rabin David Golinkin napisao je 1984. godine članak u časopisu Conservative Judaism predlažući program razmatranja praznika, uključujući post.