Zbof izazova s vremenskim prilikama i ove je godine nastavljen trend smanjenih površina pod kukuruzom. U Hrvatskoj je zasijan na oko 260 tisuća hektara. Trenutačno stanje kukuruza uvelike ovisi o oborinama – iako su ranija razdoblja bila dobra, u mnogim regijama suša i toplinski valovi prijete prinosima, a ključni mjeseci su srpanj i kolovoz.
Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na osječkom Poljoprivrednom institutu Antun Jambrović kaže kako bi dobra kiša u sljedećih 7 do 10 itekako dobrodošla za formiranje prinosa.
- Usjevi diljem Hrvatske su neujednačeni, od onih koji su u istom usjevu visoki 150 cm do onih od 250 cm. Kukuruz ove godine na istoku Hrvatske izgleda vrlo dobro, puno bolje nego prošle godine kad se kiša "zaključala" 29. svibnja i nije pala do početka srpnja. Kukuruz j ipak u kasnijoj fazi razvoja, bujniji je, cvjeta već 7 do 10 dana i ne bi trebalo biti štete. No, ako dođe toplinski val od 39 stupnjeva neće biti dobro ni ljudima ni biljkama. Ako potraju temperature od oko 30 stupnjeva i padne barem 10 do 16 litra kiše moglo bi biti prilično dobro, istaknuo je Jambrović.
Generalno savjetuje raniju sjetvu zbog ranije cvatnje, manjeg rizika od suše i niže vlage u berbi, oko 1. travnja.
- I sad kad to kažem vjerojatno će dogodine doći raniji mraz 25. travnja i svi koji su rano posijali će me spominjati. Tendencija je da se kukuruz sije 7 do 10 dana prije nego što se sijao kad su naši očevi ili djedovi to radili. Ako vas se dogodi da u 10 godina jednom nastradate zbog te rane sjetve, nastradat ćete i od kasne. Ako ćete ići u raniju sjetvu smanjit ćete rizik sjetvom hibrida tolerantnih na proljetnu hladnoću, navodi Jambrović.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.