Kolonom sjećanja od vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, građani Vukovara i brojni domoljubi pristigli iz cijele Hrvatske i BiH, odali su počast žrtvi Vukovara u Domovinskom ratu.
Kolona sjećanja krenula je gradskim ulicama nakon što je u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice dr. Juraj Njavro održan prigodni komemorativni program u kojem su sudjelovali Klapa HRM-a "Sveti Juraj", Policijska klapa "Sveti Mihovil" i glumac Darko Milas. Dok hodočasnici prolaze ulicama grada heroja s crkve svetih Filipa i Jakova neprestano zvone zvona, a s prozora Hrvatskog radija Vukovar njegovi djelatnici puštaju ratne snimke Siniše Glavaševića iz Vukovara u jesen 1991. godine.
Kolonu sjećanja predvodili su hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja te oni koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara.
U koloni sjećanja koračali su i predstavnici državnog vrha; predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, brojni saborski zastupnici i ministri, posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i drugi.
Križni put hodočasnike vodio je ulicama Gundulićevom, Vesne Bosanac, Županijskom, Strossmayerovom i Ulicom dr. Franje Tuđmana, potom preko Trga hrvatskih branitelja i Radićeve ulice do Trga Slavija i duž Ulice bana Josipa Jelačića do groblja.
Hodočasničku trasu su učenici vukovarskih osnovnih škola prije početka hodnje jutros sa tisućama upaljenih svijeća pretvorili u Put sjećanja i svjetlosti.
"Ništa me nije moglo spriječiti da dođem. Bila sam i prošlih godina i dolazit ću i ubuduće. Ne znam što bih rekla kada vidim sve ove ljude. Osjećam neizmjeran ponos što sam dio svega ovoga", rekla je Anita Živanović iz Imotskoga.
Slično govori i Ivan Klasić iz okolice Varaždina koji je u vukovarskoj koloni sjećanja također već bio.
"Iznova je svaki put to novi doživljaj, novo ushićenje i spoznaja da pripadaš jednom tako ponosnom narodu, kao što je hrvatski. Vukovarska žrtva je nemjerljiva i svi bi se trebali neprestano klanjati onima koji su dali svoje živote za našu slobodu", mišljenja je ovaj 56-godišnjak koji je u Vukovar došao sa skupinom prijatelja.
"Samo da ovoliko ne pada, ali izdržat ćemo i to. Kroz šta su prolazili Vukovarci na dašanji dan 1991., ovo je ništa", poručuje.
"Vukovar - mjesto posebnog pijeteta", Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
"Vukovar - mjesto posebnog pijeteta", Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Na prozorima domova Vukovaraca gorjeli su upaljeni lampioni koji se nalaze i duž cijelog puta kojim je vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja prolazila kolona sjećanja.
O veličini kolone svjedoči i podatak da se, dok je čelo kolone ulazilo u Memorijalno groblje, začelje kolone nalazilo u središtu grada, udaljenom više od pet kilometara od groblja.
Iako je danas držani praznik i neradni dan, u gradu su otvoreni ugostiteljski objekti i pekarnice u kojima okupljeni mogu potražiti okrijepu i nakratko zaklon od kiše.
Po dolasku na Memorijalno groblje državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće. Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodit će Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, dok će misu zadušnicu za sve žrtve iz Domovinskog rata na groblju predvoditi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković položiti će vijence i kod Spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Bitka za Vukovar u kojoj je, prema podacima koje je prikupio Franjevački samostan u Vukovaru, ubijeno, poginulo i nestalo 2717 branitelja i civila, počela je 25. kolovoza, kada su jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.
Oko 1800 hrvatskih branitelja, među kojima je bio veliki broj dragovoljaca iz cijele Hrvatske i drugih zemalja, uspjelo je Vukovar braniti gotovo puna tri mjeseca. Obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine.
U srpske koncentracijske logore odvedeno je nekoliko tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, dok je iz grada koji je gotovo u potpunosti razrušen prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.
Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata još se nalazi 383 osobe kojima se svaki trag gubi upravo u ratnom Vukovaru 1991. godine.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.