Obilježena 80. godišnjica progona njemačke nacionalne manjine

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju u Valpovu obilježena je 80. obljetnica organiziranog protjerivanja pripadnika njemačke manjine iz Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata.

Prije Drugog svjetskog rata na područjima današnje Republike Hrvatske živjelo je prema grubim procjenama oko 170 tisuća etničkih Nijemaca. No, završetkom rata počeo je i njihov progon budući da su vlasti u srpnju 1945.-donijele niz zakonskih propisa kojima je etničke Nijemce u Jugoslaviji de facto proglasila narodnim neprijateljima, izdajnicima, pomagačima okupatora i ratnim zločincima te ozakonila sve mjere njihova progona, oduzimanja građanskih prava, zatočenja i deportacije. Zbog svoje njemačke etničke pripadnosti desetine tisuća ljudi su izgnane iz svojih domova radi deportacije i konfiskacije te su smješteni u koncentracijske logore od kojih je među najvećima bio onaj u Valpovu.

- Ovaj logor odnio je više od 2000 žrtava. Kroz njega je prošlo više tisuća nevinih ljudi, mahom žena, starih i djece dok su muškarci odvedeni u drugim smjerovima i najčešće se nisu ni vratili, rekao je predsjednik Njemačke zajednice - zemaljske udruge podunavskih Švaba u Hrvatskoj Vladimir Ham koji je i istaknuo da je nakon Drugog svjetskog rata njemački narod na području cijele bivše Jugoslavije protjerivan pod teretom kolektivne krivnje za nacističke zločine, a Nijemcima je tada oduzeta imovina, ali i sva građanska prava.

- Želimo podsjećati, ne tražeći konkretne krivce ili bilo kakvu zadovoljštinu, već samo upozoriti da kolektivna krivnja nikada nije rješenje. Želimo o tome govoriti, kako se povijest ne bi ponavljala. Mi smo u posljednjih 30 godina uložili velike napore u istraživanje svih dostupnih izvora kako bi rasvijetlili taj dio povijesti i kako bi izgradili od tih krhotina identiteta nekakvu sliku koju ostavljamo generacijama koje dolaze, kazao je Ham.

Predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Goran Beus Richembergh podsjetio je da je u studenom 1944. Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo odluku kojom se svim Nijemcima oduzima državljanstvo, građanska i ljudska prava te imovina, a što je bila osnova za kasnije organizirane i masovne progone, koje su komunističke vlasti počele u svibnju 1945.

- To je prešućeni dio povijesti, a njemačka zajednica želi da se zna povijesna istina i da se stradali nikada ne zaborave. Nijemci u Hrvatskoj su danas etnička zajednica koju čini nešto više od tri tisuće pripadnika, a nacionalni i kulturni identitet nastoje očuvati i revitalizirati putem udruga u Osijeku, Zagrebu, Vukovaru i Siraču, istaknuo je Beus-Richembergh.

Obilježavanje se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine RH, a nastavila se u valpovačkom Kulturnom centru "Matija Petar Katančić", gdje je otvorena dokumentarna izložba o stradanju Nijemaca u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata.