Okrugli stol: „Digestat - Otpad ili ključ kružnog gospodarstva u hrvatskoj poljoprivredi”

Može li ono što ostaje nakon proizvodnje bioplina smanjiti potrebu za mineralnim gorivima, pridonijeti očuvanju plodnosti tla i postati vrijedan proizvod umjesto troška zbrinjavanja? Pitanja su to kojima se bavio AgroForum FAZOS i okrugli stol „Digestat – Otpad ili ključ kružnog gospodarstva u hrvatskoj poljoprivredi“ na kojima se raspravljalo o prednostima, ali i ograničenjima kod uporabe digestata.

Digestat je nusproizvod procesa proizvodnje bioplina, ali i visokovrijedno niskougljično organsko gnojivo. 

- Ima pozitivan utjecaj na svojstva tla, kemijska, biološka te fizikalna svojstva. Digestat je vrijedno gnojivo, no i poboljšivač tla, kaže profesorica Irena Jug.

No, velik je problem što nema status organskog gnojiva već otpada ili nusproizvoda i onda se tako s njim postupa, kao s problemom, a ne kao s resursom koji treba iskoristiti. Zakonska legislativa je problem, jer novi pravilnik još nije na snazi.

- Mi se još uvijek držimo starih zakona i pravilnika koji su u zajedničkoj ingerenciji Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Novi pravilnik o novim gnojidbenim proizvodima je donesen prije više od godinu dana i čeka da bude implementiran, nastavlja profesorica Brigita Popović.

Do 2030. godine zemlje, članice Europske unije trebaju do šest puta povećati udio bioplina kako bi u plinsku mrežu umjesto prirodnog plina početi utiskivati i biometan, no mi smo jedina članica koja digestat još nije definirala kao gnojivo. U vrijeme geopolitičkih zbivanja svaka se zemlja treba oslanjati na sebe – proizvodnju hrane i energije, no mi u Hrvatskoj ne koristimo obnovljive izvore energije.

    

- Europa dvostruko koristi površine i poljoprivreda je bap istaknuta kao primjer gdje se mogu proizvoditi hrana i energija. Mi to jednostavno ne koristimo i nismo svjesni da je Hrvatska šesta u Europi po financijskim davanjima kada ublažavamo klimatske štete u poljoprivredi. Moramo voljeti taj prostor u kojem živimo i radimo i omogućiti da se on modernizira, da je održiv i dekarboniziran i da u Hrvatskoj imamo našu proizvodnju . Kad govorimo o bioplinskim postrojenjima, njih ima skoro pedeset, to je jedan vrijedan resurs koji Hrvatska ima i mora ga moći održati, poručila je Maja Pokrovac iz Obnovljivih izvora energije.