Hrvatski radio

Radio Osijek

OPG-ovima pripada centralno mjesto

05.12.2014.

09:18

Autor: Radio Osijek/Hina

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je nova poljoprivredna politika u sklopu koje treba osigurati izdašnije financiranje poljoprivrednih aktivnosti koje moraju osigurati održiv rast i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao osnovnog organizma poljoprivredne proizvodnje, a poljoprivreda postati dio razvojnih strategija u energetici, turizmu i gospodarstvu. Zaključeno je to, uz ostao, na 4. poljoprivrednom forumu Vukovar 2014., koji je u četvrtak održan u tom gradu u organizaciji Vukovarsko-srijemske županije.

Predstavljajući projekt nove hrvatske poljoprivredne politike, Krunoslav Majić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku istaknuo je kako su u njenom fokusu mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva uz naglasak na njihov funkcionalni i održivi razvoj. "Duh nove poljoprivredne politike ide ka održivom razvoju i rastu u kojem će proizvodnja hrane, okoliš i energija biti zaokruženi u jedinstvenu gospodarsku cjelinu. Idemo i prema potpuno novom modela financiranja poljoprivredne proizvodnje u sklopu kojega treba reformirati Hrvatsku poštansku banku (HPB) i svrstati unutar poljoprivredne agro banke", naveo je Majić.
Pročelnik vukovarsko-srijemskog odjela za poljoprivredu Andrija Matić smatra kako postojeći zakonodavni okvir razvoja hrvatske poljoprivrede nije prihvatljiv za selo i seljaka, a dodatne teškoće stvara i neuspješna državna administracija. Država mora iznaći načina kako posrnule poljoprivrednike i stočare osokoliti, a onima koji će biti kandidati osigurati prihvatljive izvore da bi mogli konkurirati za EU fondove", kazao je Matić.  
Zbog nepovoljne situacije u hrvatskom agraru, koje se izražavaju u deficitu prehrambene bilance koja će ove godine dosegnuti 1,5 milijardi dolara, Hrvatska godišnje gubi dva do tri posto BDP-a i oko 50.000 radnih mjesta, upozorio je Đuro Njavro s Zagrebačke škole ekonomije i managementa. Ističe kako je to dugoročno neodrživa i neprihvatljiva situacija koja se može promijeniti slijedeći europska iskustva odnosno potičući razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi došla do razine kada mogu biti ekonomski učinkovita i održiva.
Po podacima koje je iznio tajnik HGK-Županijske komore Vukovar Ivan Marjanović, u proizvodnji žitarica i oraničnih usjeva u Hrvatskoj se proizvede nešto više nego što je domaća potrošnja, dok kod voća i povrća i ostalih sirovina proizvedemo oko 95 posto domaćih potreba. Istodobno je samo pedeset posto svinjskog mesa, koje se potroši na domaćem tržištu, iz domaće proizvodnje. Kod govedine je nešto povoljnija situacija, ali ne puno, a uvozimo čak i 15 posto svježeg kruha, naveo je Marjanović.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić boljitak domaće poljoprivrede vidi u udruživanju na nacionalnoj razini po uzoru na europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača i zadruga (Copa-Cogeca) koje ima snažan utjecaj na kreiranje zajedničke europske poljoprivredne politike. "Moramo se udružiti na razini države i imati krovnu instituciju koja bi postala član Copa-Cogecea. Što se prije udružimo, prije čemo moći sudjelovati u raspravama i krojiti svoju sudbinu što se tiče poljoprivrede u Hrvatskoj", poručio je Brlošić.
Zaključci s 4. poljoprivrednog foruma Vukovar 2014. bit će poslani Vladi, Ministarstvu poljoprivrede te ostalim relevantnim institucijama i ustanovama.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.