Potrebno je unaprijediti palijativnu skrbi u Hrvatskoj

Ususret obilježavanju Nacionalnog dana palijativne skrbi u Hrvatskoj, koji će se 11. svibnja 2024. prvi put obilježiti u Hrvatskoj, Socijaldemokrati su zajedno s Hrvatskim društvom za palijativnu medicinu, organizirali tribinu kako bi podigli svijest među građanima o važnosti palijativne i hospicijske skrbi kao mjeri civilizacijskog stupnja razvoja društva te o dostupnosti i podizanju kvalitete te vrste usluga. 

Palijativna skrb je osnovno ljudsko pravo, no, nažalost, u Hrvatskoj se njezin razvoj odvija iznimno sporo. Činjenica je da potrebu za palijativnom skrbi u Hrvatskoj godišnje ima oko 46.000 pacijenata, i to nisu samo starije osobe, nego svi oni koji boluju od neizlječivih i progresivnih bolesti, a to uključuje i djecu.

Trenutno stanje palijativne skrbi u Hrvatskoj varira po regijama, a niz nedostataka nužno je adresirati. Na primjer, u Osječko-baranjskoj županiji jedino Opća županijska bolnica Našice ima stacionarni Odjel palijativne skrbi, otkrila je Romana Nikolić, predsjednica ŽO Socijaldemokrata Osječko-baranjske županije. Dodala je kako se mobilni palijativni timovi suočavaju s nedostatkom odgovarajućeg prostora i opreme, standardnim operativnim procedurama, a registar palijativnih bolesnika nije uspostavljen i brza linija za njih nikada nije zaživjela.

Osim toga što se pacijenti i njihove obitelji suočavaju s kompliciranim terapijama, preopterećenim zdravstvenim radnicima, manjkavim uvjetima u bolnicama i ambulantama, bore se i s enormnim i nepotrebno kompliciranim administrativnim preprekama. Situacija je ponižavajuća za pacijente, ali i neodrživa za liječnike i medicinske sestre koji se bave palijativnom skrbi. Stoga je nužno mijenjati sustav.

„Prijeko nam je potrebno nacionalno tijelo koje će u suradnji s Ministarstvom zdravstva kreirati sustav palijativne skrbi kakav zaslužuju naši građani te, zaključno, hitno je pokrenuti međuresornu suradnju između Ministarstava zdravstva i socijalne skrbi te poboljšati uvjete rada i povećati financijska davanja države i lokalnih vlasti za palijativnu skrb“, zaključila je Nikolić.

Doktorica Vlasta Vučevac iz Hrvatskog društva za palijativnu medicinu istaknula je kako je palijativna skrb u hrvatskoj prisutna, ali se jako sporo razvija, kako bi se to promijenilo doktorica Vučevac kaže da se trebaju usmjeriti svi mogući resursi i snage kako bi se brže razvila u hrvatskoj. 

Da je jako bitno znati razliku između palijativne skrbi i hospicijske skrbi rekla je doktorica Katija Ćulav i dodala kako je kao važno razvijati i skrb u kući da bi se uopće ostvarila kontinuirana skrb i kako bi se mogla pružiti pomoć ljudima bez obzira gdje se nalazili.