Pred završetkom projekt revitalizacije Bjelobrdske bare

Nekada je Bjelobrdska bara bila živi tok rijeke Drave, a danas je tek ostatak starog meandra koji protekom vremena, zbog nakupljanja sedimenta, sve više gubi vodu. Kako bi se ovaj vrijedni prirodni lokalitet revitalizirao pokrenute su aktivnosti obnove i razmuljivanja, a koje se provode u okviru međunarodnog projekta LIFE RESTORE FOR MDD.

Bjelobrdska bara je nekoć bila dom brojnim životinjskim vrstama te značajno mrijestilište riba, ali je zbog regulacijskih zahvata odsječena od riječnog toka Drave. Radovima obnove nastoji se osigurati pobošljanje hidroloških uvjeta, smanjenje procesa eutrofikacije i zamuljivanja te stalna prisutnost vode u poplavnom području Drave.

Jedan od projektnih partnera su i Hrvatske vode koje su još prije 15-ak godina započele s radovima obnove aljmaškog rita.

- Ti radovi uključuju uklanjanje sedimenta, produbljenje korita stare Drave i ukljanje pregrade kako bi omogućili kontinuirani tok vode kroz aljmaški rit pri srednjim vodostajima Drave i Dunava. Na ovaj način vraćamo staroj Dravi prirodni tok i osiguravamo dugoročno očuvanje vlažnih i vodenih staništa što doprinosi bioraznolikosti, ali i dodatnim vrijednostima za lokalnu zajednicu, kaže Nikola Bataković iz Hrvatskih voda.

Zbog svoj zemljopisnog položaja riječ je o vrlo vrijednom ekološkom području, jer graniči s Parkom prirode Kopački rit. To se održava u raznolikosti staništa i flore i faune, ističe prof. Siniša Ozimec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti koji je također partner u ovome projektu.

- Mi smo prilikom naših istraživanja utvrdili kako ovdje imamo ukupno 32 stanična tipa vodene, močvarne i kopnene vegetacije od čega su nama, za ovaj projekt, najvažnije stare poplavne šume. U njima obitava čak 67 vrsta ptica što nam pokazuje kolika je iznimna prirodna vrijednost ovoga područja, rekao je prof. Ozimec.

Njegova revitalizacija doprinijet će jačanju očuvanosti staništa i poboljšanju životnih uvjeta ovim pticama, ali i sisavcima.

- Njih smo zabilježili 10 vrsta, među njima dabrova, vidri, jelena, jazavaca, divljih svinja i mnogih drugih koji su hranidbenim lancem povezani s ovim ekosustavom, ističe prof. Ozimec.

Također, Bjelobrdska bara bila je poznata i kao mrijestilište riba, a to se ovim projektom želi vratiti.

- Kad bi se razina vodostaja u Dunavu i Dravi podignula ribe bi ušle unutra na mrijest što je naravno bilo popularno za ribiče, ali i za ptice koje bi se ovdje došle hraniti. Tako da očekujemo da će se prvo povećati populacija riba, a posljedično onda i ptičjih vrsta s kojima su onda povezani i gmazovi i vodozemci, naglasio je Jasmin Sadiković iz udruge Zeleni Osijek.

Radovi u sklopu ovoga projekta trebali biti dovršeni krajem ove godine.