Hrvatski radio

Radio Osijek

14:27 / 11.11.2014.

Autor: Davor Lončarić

Što je snaga hrvatske hrane?

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Poslovni dnevnik organizirao je u Osijeku skup pod nazivom "Snaga hrvatske hrane" i potražio odgovor na pitanje- kakva će biti hrvatska poljoprivreda 2030. godine.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je tijekom skupa na osječko Poljoprivrednom fakultetu kako hrvatsku poljoprivredu 2030. godine vidi s puno mlađim vlasnicima obiteljskih gospodarstava, višom stopom naobrazbe, na puno većim gospodarstvima, da umjesto sadašnjih 5,9 hektara prosječna veličina posjeda bude bar 12 do 15 hektara, uz proizvodnju s dodanom vrijednosti i ekološku proizvodnju. Dodao je i kako je budućnost poljoprivrede u udruživanju poljoprivrednika u zadruge i klastere. "Kroz strateške dokumente i europske fondove koje koristimo ili ćemo ih koristiti, na putu da ostvarimo bolju budućnost za poljoprivredu", rekao je Jakovina. Ustvrdio je kako je vrlo loše što već dvadeset godina više hrane uvozimo nego što proizvodimo. "Postali smo potrošačko društvo i uvozno orijentirana zemlja, a zanemarili smo domaću proizvodnju i potencijale koje imamo", kaže ministar poljoprivrede, a kao uzroke naveo je lošu zemljišnu politiku te loš sustav uređenja tržišta i potpora. Rekao je da se to stanje nastoji promijeniti, a misli da već ima pozitivnih naznaka kroz bilancu i podatke o izvozu hrane.

Jakovina je na pitanje novinara o državnom proračunu izjavio kako je njegovo ministarstvo jedno od rijetkih koje neće imati manje novca u sljedećoj godini. Dodao je kako je proračun usuglašen s ministrom financija i bit će u interesu hrvatske poljoprivrede s puno više korištenja europskih sredstava.

Na skupu je bio i bivši austrijski ministar poljoprivrede Nikolaus Berlakovich. On je podsjetio kako su austrijski poljoprivrednici bili u strahu od ulaska u EU, no da su mudrom politikom, orijentacijom prema izvozu te uzgojem ekoloških proizvoda uspjeli značajno poboljšati stanje u poljoprivredi. 

Organizirano je i više stručnih radionica vezanih uz pojedine grane poljoprivredne proizvodnje, a na skupu su bili i čelnici vodećih hrvatskih poljoprivrednih tvrtki, predstavnici malih obiteljskih gospodarstava te brojni znanstvenici s naših sveučilišta. 

Kako piše Poslovni dnevnik, Toni Raič, predsjednik udruge Baby Beef, požalio se da je situacija u hrvatskom stočarstvu katastrofalna, a što je ilustrirao i podacima da je 1980-ih godina Hrvatska izvozila junetine u vrijednosti od 320 milijuna dolara godišnje, a samo na Podravku je otpadalo 32 milijuna dolara. Danas pak čitava zemlja izvozi ukupno junetine za 28 milijuna eura. „Ja se iskreno nadam da ćemo mi 2030. povećati broj goveda sa sadašnjih 400 tisuća na 1,5 milijuna“, kaže Raič.

Da naša zemlja nema jasnu viziju i strategiju koja bi bila dulja od četverogodišnjeg mandata neke vlade, smatra i Ljerka Puljić, starija potpredsjednica Agrokora. „Razvijene zemlje EU-a baziraju svoju proizvodnju na stočarstvu jer je tamo najveće dodana vrijednost, a ne na jednostavnoj proizvodnji žitarica. Karte na europskom tržištu su već dobrano podijeljene i treba dobro razmisliti u čemu možemo biti konkurentni i profitabilni. Strategija se mora raditi na 15 godina, a ne na najviše četiri“, navodi Puljić koja veliki problem vidi i u činjenici da je kupcima u Hrvatskoj najbitnija niska cijena, a što onda dovodi do toga da trgovački lanci više kupuju jeftinu uvoznu robu umjesto domaće. Skupu i nekonkurentnu domaću poljoprivrednu proizvodnju kao problem navodi i Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke koji ponavlja da njegova tvrtka 70 posto svojeg prihoda ostvaruje u izvozu. „Čitava EU je danas jedinstveno tržište i ako netko u Danskoj ili Nizozemskoj ima veću učinkovitost svoje poljoprivredne proizvodnje, a ima, on ima nižu finalnu cijenu svoje hrane. Ta hrana će doći i u Hrvatsku i uništiti domaće dobavljače“, kaže Mršić koji dodatni problem vidi u visokom tečaju kune, a što još pogoršava hrvatsku konkurentnost na globalnom tržištu.

Za pravu malu revoluciju u slavonskoj poljoprivredi zauzeo se Marko Pipunić, vlasnik Žita Osijek. Govoreći na temu 'Može li Slavonija globalno', Pipunić se založio za preusmjeravanje prerade svinjskog mesa s tradicionalnih kulena na pršute. „Mi nikome u svijetu nismo bitni i stranci sigurno neće dolaziti u Slavoniju zbog tog našeg specijaliteta od kojeg ih boli trbuh jer je pun soli, dima i paprike. Takav  proizvod nije zanimljiv drugim tržištima.  Stranac želi pršut, a ne kulen. Moramo biti konkurenti i napraviti premium standardizirane proizvode kakve  kupac u svijetu želi i prepoznaje“, poručio je slavonskim tradicionalistima Pipunić. Tvrdi da bi se  dodana vrijednost kroz pršut, tvrdi sir i dobra vina mogla mjeriti u desecima milijardi kuna.

U nastavku je Tajana Krička, dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu održala prezentaciju pod nazivom Potencijal proizvodnje biomase i bioenergije u poljoprivredi RH. "Hrvatska zbog nebrige o biomasi godišnje zapali ili uništi ekvivalent od skoro milijuna tone nafte.  Negoduje se zbog činjenice da bi određeni postotak neobrađene zemlje trebalo prepustiti proizvodnji za biomasu. Isto tako,  sve su češći negativni napisi o biogorivu, iako je to put u smanjenje energetske ovisnosti, koji pritom stvara nova radna mjesta i smanjuje zagađenost“, rekla je Krička.

Poslušajte i izjave nekoliko sudionika i organizatora. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.