„Svaka ptica se broji – vaša opažanja su važna!” tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana ptica selica koji se obilježava 9. svibnja, ističući ključnu ulogu zajednice i građanske znanosti u praćenju i zaštiti selidbenih vrsta. Svake godine više od 1,5 milijardi ptica migrira afričko-euroazijskim selidbenim putevima kako bi se gnijezdile i podizale potomstvo.
- Dok se jesenska migracija ptica odvija postupno, pri čemu se ptice kreću prvenstveno u potrazi za hranom, u proljeće – kada se ptice razmnožavaju – hormoni imaju prednost nad hranom, zbog čega je ova migracija kraća i energetski zahtjevnija. Zahvaljujući prstenovanju ptica i modernoj tehnologiji, kontinuirano učimo više o fascinantnom putovanju ptica selica, priopćeno je danas u JUPP Kopački rit.
Ptice koje migriraju u Europu i iz nje uglavnom koriste nekoliko glavnih međunarodnih selidbenih puteva – velikih, dobro utvrđenih ruta koje povezuju gnjezdišta i zimovališta diljem kontinenata. Ključna migracijska ruta za ptice koje lete iz srednje/sjeverne Europe i Sibira prema Africi je Srednjoeuropski selidbeni put, koji se često naziva i Jadranski selidbeni put (Adriatic Flyway). Ptice migriraju ovim putem kroz Dunavski bazen i okolne regije, budući da rijeka Dunav služi kao jedan od najvažnijih migracijskih koridora u Europi.
U posljednjim desetljećima Europa je izgubila otprilike 15 – 25 % svoje populacije ptica, pri čemu su vrste poljoprivrednih staništa najugroženije. Trendovi pokazuju značajan pad bioraznolikosti u Europi uzrokovan antropogenim pritiscima, kao što su intenziviranje poljoprivrede, uporaba pesticida i gnojiva, gubitak staništa, fragmentacija, degradacija i klimatske promjene. Neprirodne barijere za ptice, poput nadzemnih dalekovoda, uzrokuju milijune uginuća ptica u Europi svake godine. Smanjenje rizika od kolizija s dalekovodima i elektrokucije na području dunavskog bazena glavni je cilj međunarodnog projekta LIFE Danube Free Sky, koji sufinanciraju Europska unija i Ministarstvo okoliša Slovačke Republike. Od 2020. godine 15 partnera iz 7 zemalja provodi projektne aktivnosti u 25 područja posebne zaštite i 9 važnih ptičjih područja.
Dalekovodi predstavljaju opasnost za ptice na dva glavna načina. Gotovo nevidljivi dalekovodi za ptice mogu tijekom leta uzrokovati značajan rizik od kolizija. Posebno su ugrožene veće vrste s lošom sposobnošću manevriranja, poput ždralova, droplji, pelikana ili labudova. Što kasnije ptica primijeti prepreku poput žice, to ima manje šanse izbjeći je. Vrste koje lete u jatima i prelaze dalekovode stoga su također ugrožene; jedinke u sredini ili na kraju jata posebno su ranjive. Rješenja se sastoje od posebno razvijenih komponenti – preusmjerivača leta ptica – koji se postavljaju izravno na visokorizične dalekovode. U Hrvatskoj su energetske tvrtke, Hrvatski operator prijenosnog sustava HOPS d.o.o. i Operator distribucijskog sustava HEP ODS d.o.o. postavili preusmjerivače na oko 38 km 35 kV i 110 kV dalekovoda.
Druga prijetnja dolazi od stupova elektroenergetske mreže, koje ptice koriste za odmor ili lov na plijen jer nude dobru preglednu točku. Ptica može doživjeti strujni udar (elektrokuciju) uglavnom ako njezina krila ili krilo i noga dođu u dodir s dvije žice na stupu ili žicom i metalnom konzolom prilikom slijetanja ili polijetanja. Posljedice su kobne u velikoj većini slučajeva. Najugroženije vrste su veće ptice grabljivice, kao što su orlovi, škanjci i veći sokolovi (npr. stepski sokol). Rješenje uključuje izolaciju opasnih stupova i ugradnju posebno modificiranih konzola koje smanjuju rizik od strujnog udara. U Hrvatskoj je, u suradnji s Operatorom distribucijskog sustava HEP ODS d.o.o., izolirano oko 550 stupova te 96 trafostanica kako bi se smanjio rizik od elektrokucije ptica unutar projektnog područja.
Dodatne informacije:
• Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana ptica selica „Svaka ptica se broji – vaša opažanja su važna!” naglašava važnu ulogu građanske znanosti u očuvanju ptica selica. Za više informacija posjetite: worldmigratorybirdday.org.
• Ukupno je više od 267 kilometara dalekovoda učinjeno vidljivijim za ptice postavljanjem preusmjerivača leta u zemljama projekta LIFE Danube Free Sky (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovačka), a više od 4460 stupova je izolirano kako bi ptice na njima mogle sigurnije boraviti. Nove prilike za gniježđenje stvorene su postavljanjem 370 kutija za gniježđenje: 300 za zlatovranu (Coracias garrulus) u Rumunjskoj (100), Srbiji (100), Bugarskoj (50) i Slovačkoj (50); 50 za crvenonogu vjetrušu (Falco vespertinus) u Bugarskoj; i 20 za stepskog sokola (Falco cherrug) u Slovačkoj. Više informacija o projektu možete pronaći na: www.danubefreesky.eu.
Iz priopćenja JUPP Kopački rit
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.