U potrazi za točnom lokacijom Mohačke bitke

Arheološki muzej Osijek, u suradnji s Generalnim konzulatom Mađarske u Osijeku i Muzejom Janus Pannonius iz Pečuha, organizirao je događanje posvećeno 500. obljetnici Mohačke bitke, a na kojem su najnovije rezultate arheoloških istraživanja predstavili stručnjaci iz Hrvatske i Mađarske.

Mohačka bitka iz 1526. godine jedan je od prijelomnih događaja srednjoeuropske povijesti. Pet stoljeća poslije, suvremena arheološka i multidisciplinarna istraživanja donose nove spoznaje o samoj bitki te pridonose boljem razumijevanju njezina povijesnog konteksta.

Središnji dio programa činio je međunarodni okrugli stol „Mohács Battlefield Site Research – Results and Conclusions”. Ono na što su se usredotočili stručnjaci iz Mađarske je utvrditi točnu lokaciju na kojoj se bitka prije pet stoljeća odigrala, a pritom su pregledali 26 četvornih kilometara područja

- Razlog za tako veliko područje je što smo morali identificirati određena područja koja su povezana s bitkom, ali i zato što smo neka morali isključiti. U posljednjih 100 godina bilo je mnogo rekonstrukcija koje su napravljene od istraživača, ali one se dosta razlikuju jedna od druge. Ono što im je svima zajedničko je da se bitka odigrala u južnom dijelu Mohača, no sve one su bazirane na literarnim izvorima koje imamo iz 16. stoljeća, a mi smo svemu željeli dodati fizički realitet. Glavni zadatak nam je bio usporediti nalaze na terenu s literarnim izvorima i mislim da smo došli do zaključka kojeg možemo branit, rekao je Gábor Bertók ravnatelj Muzeja Janus Pannonius iz Pečuha.

Kaže i kako je prilično siguran da je područje za koje su oni istraživali uistinu i prava lokacija bitke, iako postoje još neka pitanja na koja traže odgovor.

- Naprimjer, u središtu lokacije za koju mi smatramo da se odigrala bitka je srednjovjekovno selo. Glavni izvor za bitku je Stjepan Brodarić, koji je u njoj i sudjelovao i koji i spominje to selo nazivom. Također, opisuje i okoliš i mi na našoj lokaciji imamo mnoge elemente koje on spominje, poput brda koje okružuju bojište i brojne druge fizičke elemente. No, problem je što je to selo zapravo nosilo drugi naziv, a ne koji on spominje. Naziv koji je on zapisao nosilo je susjedno naselje. Tako da je to problem i s time se još moramo uhvatiti u koštac, no ono što ja mislim je da je on jednostavno pogriješio i zapisao krivi naziv naselja, odnosno da je pomiješao ta dva sela. Drugo selo je današnji Udvar i ako odete tamo vidite da se ništa ne poklapa s opisom krajolika koji je Brodarić dao kao lokaciju bitke. Tako da bi trebalo i tamo provesti arheološka iskapanja i ako se ne pronađu dokazi o odvijanju bitke na tom prostoru mislim da onda sa sigurnošću možemo zaključiti da je naša lokacija točna, zaključio je Bertok.

U sklopu događanja otvorena je i putujuća izložba „Mohács500”, koja kroz osam dvojezičnih panela predstavlja najnovije znanstvene rezultate istraživanja, uključujući antropološke spoznaje dobivene istraživanjem masovnih grobnica.