Uz Aljmaš, vjerničko srce Slavonije kuca i u tri druga velika prošteništa koja za blagdan Velike Gospe privlače tisuće hodočasnika. To su svetišta Žalosne Gospe Dragotinske, Gospe Ilačke na Vodicama te šumanovačko Svetište Skrovite Gospe u šumi.
14.08.2026.
11:45
Autor: Radio Osijek/AB
Dragotin
Foto: SD / -/-
Uz Aljmaš, vjerničko srce Slavonije kuca i u tri druga velika prošteništa koja za blagdan Velike Gospe privlače tisuće hodočasnika. To su svetišta Žalosne Gospe Dragotinske, Gospe Ilačke na Vodicama te šumanovačko Svetište Skrovite Gospe u šumi.
Dragotin – Najstarija Gospina crkva u istočnoj Hrvatskoj
Na pitoresknoj uzvisini sedam kilometara od Đakova smješteno je svetište Žalosne Gospe Dragotinske. Drevna crkva prvi se put spominje 1332. godine kao središte župe, a bila je i jedino nezaposjednuto marijansko svetište na hrvatskom istoku tijekom Domovinskog rata.
Središnji dio štovanja je slika Žalosne Gospe koja je preživjela stoljeća nedaća, uključujući i urušavanje teškog betonskog stropa 2009. godine. Prema predaji, slika se nekada sama vraćala u Dragotin nakon što je bila preseljena u Trnavu. Hodočasnici u predvečerje blagdana dolaze na misu, procesiju sa svijećama i iznošenje čudotvorne slike, dok se na sam blagdan mise održavaju na otvorenom.
Ilača – Srijemski Lurd i čudotvorni izvor
Svetište Gospe Ilačke na Vodicama nastalo je u drugoj polovici 19. stoljeća, sedam godina nakon ukazanja u Lurdu. Na kolnom putu 1865. godine izbio je izvor vode, a nakon što se mještaninu Đuki Ambruševiću u snu ukazala Gospa, izvor je ograđen te prozvan "Gospina vodica".
Iste godine postavljen je kip Majke Božje, a izgradnju crkve pomogao je vukovarski lončar Jugurčić, koji je na izvoru povratio vid. Unatoč teškim razaranjima u Domovinskom ratu 1991. godine, svetište je obnovljeno i opremljeno novim liturgijskim prostorom, ispovjedaonicama i križnim putom.
Šumanovci – Svetište Skrovite Gospe u hrastovoj šumi
Na tromeđi Gunja - Drenovci - Đurići nalazi se najstarije svetište u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čiji korijeni sežu u 14. stoljeće. Alšanski grofovi su 1373. godine uz dopuštenje pape Grgura XI. sagradili franjevački samostan i crkvu sv. Marije, a papa je 1376. dao posebne oproste hodočasnicima.
U hrastovoj šumi pokraj crkve nalaze se kapelica i bunar čija voda, prema predaji, pomaže slabovidnima. Zanimljivo je i da je tijekom katastrofalnih poplava u Posavini 2014. godine vodena stihija iz probijenog nasipa neočekivano skrenula i u potpunosti zaobišla svetište.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI