O izazovima i budućnosti hrvatskog akademskog sustava govorilo se na okruglom stolu "Visoko obrazovanje na stranputici" koji je održala podružnica Akademskog sindikata na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Skup je bio posvećen predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a predstavlja doprinos javnoj raspravi o aktualnom stanju u sustavu znanosti te o najnužnijim zakonodavnim promjenama. O izazovima i budućnosti hrvatskog akademskog sustava govoritli su istaknuti stručnjaci: prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Akademskog sindikata, akademik Ivica Kostović, prof. dr. sc. Ante Čović, doc. dr. sc. Ivan Perkov i doc. dr. sc. Luka Perušić.
Predsjednik Akademskog sindikata Miljenko Šimpraga istaknuo je kakoje bio jedan od inicijatora osnivanja novog, Akademskog sindikata jer se pokazalo da aktualni reprezentativni sindikat daje potporu ministru Fuchsu za izdavanje spornoga Zakona prije četiri godine.
- Za njega smo procijenili, pogotovo na Sveučilištu u Zagrebu, da to nije dobar Zakon. A to je istaknulo i povjerenstvo od preko 25 ljudi s nekoliko akademika, dakle ekspertnih stručnjaka iz cijelog područja. Prijedlog zakona kojeg smo onda bili napravili, dali smo čak i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje znanosti i tehnološki razvoj, koje je to prihvatilo i proširilo, ali kada je ministar Fuchs došao za ministra, nije prihvatio te prijedloge već je formirao svoje povjerenstvo. U tom Zakonu je gotovo sve sporno, dakle sve što su oni predložili. Sveučilište u Zagrebu to nije prihvatio i tražili smo pregovore s premijerom, ali on je dao nalog da ministar pregovara s nama što se nije ni dogodilo - rekao je Šimpraga i dodao dva detalja koja su, prema njemu, najspornija.
- Zakonom su napravili nešto što do sada nikad nije bilo u prethodnim zakonima, a to je da, recimo, najbolji i najznačajniji ljudi u sustavu, profesori u trajnom zvanju sa 65 godina moraju ići u mirovinu. Po starom zakonu su, ako ih fakulteti trebaju, mogli ostati raditi i dalje. Drugo je da nakon, recimo 40 godina rada steknete najviša zvanja, ovaj novi Zakon ih ukida. Ako hoćeš i dalje kao umirovljenik raditi, ponovo se moraš birati i dokazati da si bio redoviti profesor - rekao je prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga.
Umirovljeni profesor i bivši ministar obrazovanja Ante Čović dodao je kako "stranputica" kreće od 22. listopada 2022. kada je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenom djelatnosti.
- Dakle, kada je stupio na snagu zakon koji je napravljen na istim onim postavkama koje su plebiscitarno odbijene deset godina prije. Trenutačna je situacija takva da je akademska zajednica pokorena i ja bih spomenuo najskandalozniju stvar iz tog zakona, a to je da su njime ukinuta znanstveno nastavna zvanja. Dakle, mi smo svi naviknuli da su ljudi koji rade na Sveučilištu ili docenti ili izvanredni profesor ili redoviti profesori. To je nosilo i neki društveni ugled i neku težinu i odgovornost tih ljudi, E, to je sada jednostavno amputirano - rekao je slikovito prof.dr.sc. Ante Čović.
Okrugli stol moderira izv. prof. dr. sc. Ivica Kelam, povjerenik Akademskog sindikata na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.