Turizam na Lošinju slavi 140 godina: prisjetimo se kako se razvijao kroz povijest

Ove godine otok Lošinj s ponosom slavi 140 godina turizma, jubilej koji odražava bogatu baštinu i trajnu privlačnost ovog odredišta iznimne prirodne ljepote, zdravlja i avanture.

Prije 140 godina - 21. siječnja 1885., u Mali Lošinj doputovao je dr. Conrad Clar sa svojim sinom Walterom koji se oporavljao nakon teškog oboljenja. Bio je to prvi turist u Malom Lošinju.

U vrijeme dolaska dr. Clar bavio se proučavanjem klime pojedinih krajeva istočnog Jadrana, koji se tada nalazio u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. Tražio je veće temperature zraka od susjedne obale, s malim kolebanjem vlage i temperature te pronašao otok pogodan za klimatsko lječilište i zimsko oporavilište. Sin mu se nakon 3 tjedna toliko oporavio da se mogao vratiti kući sa zdravim djetetom. Dok je boravio na Lošinju, često se sastajao s Ambrozom Haračićem koji mu je pokazivao rezultate svojih meteroloških promatranja započetih 1880.

U isto vrijeme Haračić poduzima s mještanima akcije za osnivanje turističkog društva u Malom Lošinju. Upravo njihovim zalaganjem društvo je osnovano 9. veljače 1886. te spada među najstarije naše turističke organizacije. Tri mjeseca kasnije, na inicijativu prof. dr. Schrottera osnovano je i Društvo za poljepšavanje i pošumljavanje Malog Lošinja koje je već te iste jeseni zasadilo preko 80 tisuća borovih sadnica i uredilo park Čikat uz obalu.

Prvi hotel 1887. u Malom Lošinju zvao se Vindobona. Imao je 13 moderno uređenih prostranih soba, a nalazio se na obali – Riva lošinjskih kapetana. Do 1887. u Malom Lošinju je otvoren još jedan hotel (A. Hoffmann), tri pansiona, tri kavane, dvije gostionice i jedna bečka slastičarnica. Godine 1887. kada je sagrađen hotel Vindobona, u Velom Lošinju je sagrađen prvi hotel „K nadvojvotkinji Renati“ po imenu kćerke nadvojvode Karla Stephana. Oba hotela bila su otvorena tijekom cijele godine. Osim hotela i pansiona, gosti su u Malom i Velom Lošinju imali na raspolaganju i popriličan broj privatnih soba.

Intenzivna hotelska izgradnja nastavlja se u idućim godinama pa tako Mali Lošinj 1903. raspolaže s 93 zgrade u kojima je bilo 338 soba i 36 kabineta, a Veli Lošinj s 28 zgrada s ukupno 138 soba i 8 kabineta. Ukupno je to 476 soba i 44 kabineta u hotelima, pansionima i privatnim kućama.

Najveća frekvencija turista bila je u zimskim mjesecima, baš kao i na francuskoj i talijanskoj rivijeri. To je bila „turistička moda“ tadašnjih aristokratskih i bogataških krugova u Europi.

Ljetni se turizam počeo sve više razvijati na Lošinju nakon 1905. kada su već bila izgrađena kupališta, hoteli i pansioni na Čikatu koji je sada već bio ogrnut gustom šumom i čitavom mrežom šetališnih putova (17km). Turističku privlačnost znatno je povećavala mogućnost mnogobrojnih zanimljivih izleta do obližnjih, manjih otoka, ali i izleta barkama i jedrilicama, baš kao i danas, 140 godina kasnije!

1889. jedno bečko društvo sagradilo je i uredilo dječje oporavilište, a 1903. sagrađen je i lječilišni zavod, a nešto kasnije i suvremeni inhalatorij u Malom Lošinju. Na osnovi Haračićevih rezultata i vlastitih ispitivanja, prof. dr. Leopold von Schrotter i dr. Conrad Clar predložili su da se Veli i Mali Lošinj proglase zimskim klimatskim lječilištima i oporavilištima. U rujnu 1892. tako su i proglašeni zemaljskim zakonom klimatskim mjestima, a cjelokupna lječilišna djelatnost stavljena je pod nadzor i upravu jedne lječilišne komisije.

Lječilišna je sezona trajala od 1. listopada do 31. svibnja, a u tom periodu se boravišna pristojba naplaćivala 50 novčića po osobi tjedno, za prvih 16 tjedana boravka.

Turizam danas

Danas Lošinj sa svojim pripadajućim otocima i manjim mjestima broji ukupno 23 tisuće smještajnih kapaciteta u hotelima, kampovima, privatnom smještaju i drugim oblicima smještaja te 2.250.00 noćenja i 310 tisuća dolazaka godišnje (podaci iz 2024. godine).

Lošinj je jedna od prvih destinacija na Mediteranu s prestižnim Green Destinations priznanjem te vodeća održiva turistička destinacija s jedinstvenim prirodnim ljepotama i atrakcijama. Lošinj već 140 godina piše priču o povezanosti čovjeka i prirode. Od proglašenja klimatskim lječilištem do statusa prve zelene destinacije na Mediteranu, otok ostaje primjer kako se održivost i razvoj mogu ispreplesti.

"Danas, kao predvodnici održivog turizma, ponosni smo što svojim gostima možemo ponuditi jedinstvenu kombinaciju prirodnih ljepota, zdravlja i brige za okoliš. Ova obljetnica nije samo podsjetnik na bogatu povijest, već i poziv da zajedno nastavimo čuvati ono što Lošinj čini posebnim – Otok vitalnosti za generacije koje dolaze", navodi direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković.