Veliki baletni ansambl zagrebačkog HNK-a, uz Riječki simfonijski orkestar pod dirigentskim vodstvom Tomislava Fačinija, izvest će u utorak od 19:30 sati, na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, riječku premijeru baleta "Spartak".
28.02.2023.
11:28
Autor: Tatjana Sandalj
Veliki baletni ansambl zagrebačkog HNK-a, uz Riječki simfonijski orkestar pod dirigentskim vodstvom Tomislava Fačinija, izvest će u utorak od 19:30 sati, na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, riječku premijeru baleta "Spartak".
Koprodukcija riječkog HNK Zajca i zagrebačkog HNK je prvo cjelovito izvođenje cjelovečernjeg baleta Arama Hačaturjana u Hrvatskoj.
Uzbudljiva i moćna glazba i popularna epska priča koja je osvojila i zlatni Hollywood, postali su dramatična plesna povijesna predstava u kojoj se izmjenjuju vizualno atraktivne masovne scene borbe i intimni ljubavni prizori.
Koreografiju i režiju potpisao je Jiři Bubeniček, a uz Nadinu Cojocaru supotpisao je i novi libreto predstave. Temeljna linija priče je pobuna gladijatora u 1. stoljeću prije nove ere, a na toj 'pozornici' predstavljene su intimne priče likova.
Središnja ljubavna priča je ona Spartaka i Valerije, supruge rimskog diktatora Sule. Spartak je rastrgan između ljubavi prema jednoj ženi i posvećenosti borbi za slobodu od ugnjetavanja. Druga ljubavna linija vezana je uz ljubomoru rimske bogatašice Eutibide, očarane Spartakom, koju će neuzvraćena naklonost nagnati da pokuša uništiti sve što je stvorio. Treća, neostvarena ljubavna priča je ona Spartakove sestre Mirze i mladog gladijatora Artoriksa, stoji u najavi predstave.
"Naš balet njeguje novi pristup koji se ne temelji toliko na pokazivačkoj strukturi predstave koliko na ponovo ispričanoj i kazališno strukturiranoj priči. Novi libreto koji smo napravili potaknuo me da sa svježim pogledom pristupim glazbi Hačaturjana. Zaljubio sam se u tu glazbu i organizirao je tako da slijedi novi tijek radnje", izjavio je Bubeniček.
Vrijedi podsjetiti da je Hačaturjan skladao "Spartaka" 1954. godine i za to djelo nagrađen je Lenjinovom nagradom. Balet je praizveden dvije godine kasnije u Kazalištu Kirov u Lenjingradu, u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona, koja je prekršila sve kanone klasičnoga baleta i ostala na repertoaru niz godina.
Najveću popularnost djelu donijela je produkcija u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra iz 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča.
Zagrebačku premijeru publika je ispratila ovacijama i dugotrajnim aplauzom. Reprize Spartaka u riječkom HNK na programu su 1., 3., 4. i 5. ožujka.
Više o predstavi, ali i životu plesača klasičnog baleta Ana Mariji Ilić otkrila je baletna majstrorica Mihaela Devald:
Spartak
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora