Hrvatski radio

Radio Rijeka

Što nam danas znači 30 godina riječkog Bijenala mladih?

22.10.2026.

10:49

Autor: Tatjana Sandalj

Predrag Spasojević, ulomak plakata za izložbu 14. biennale mladih, 1987., MMSU-2706

Predrag Spasojević, ulomak plakata za izložbu 14. biennale mladih, 1987., MMSU-2706

Foto: - / MMSU Rijeka

Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad - Bijenale mladih (1960.-1991.) - to je naziv izložbe kojom se riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti sjeća manifestacije što je ugašena prije 35 godina. Izložba će biti otvorena u četvrtak u 19 sati uz performans Đorđa Jandrića "Peta SCULPTURA".

Ante Kuduz, ulomak plakata za izložbu 6. biennale mladih, 1971., MMSU-2359

Ante Kuduz, ulomak plakata za izložbu 6. biennale mladih, 1971., MMSU-2359

Foto: - / MMSU Rijeka

Bijenale mladih trajalo je tri desetljeća i bilo je jedna od najvažnijih manifestacija što ih je riječki muzej organizirao u svojoj povijesti.


Tijekom svih tih godina kroz riječke izložbene prostore (tadašnju Modernu galeriju, Mali salon i neke druge prostore) je, vezano uz Bijenale mladih, prošlo 1500 umjetnica i umjetnika. I ostavili su velik trag u kiparskoj i slikarskoj zbirci muzejskog fundusa.


"Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad", pisao je svojevremeno kritičar Darko Glavan uz razgovore o tome tko su 'mladi umjetnici' koje je poticao upravo Bijenale mladih. 


Poslušajte što nam je o pokretanju Bijenala i njegovu značenju za MMSU rekla jedna od kustosica izložbe Sabina Salamon:

Sabina Salamon o povodu izložbe:

Galerija
Breda Beban, Unutrašnje oko, 1983., MMSU-1385, Foto: -/MMSU Rijeka
Đanino Božić, Čistilište, 1989. g., MMSU-1649, Foto: -/MMSU Rijeka

Na izložbi su predstavili 74 rada iz zbirke MMSU-a, koje su tada odabrale i nagradile komisije sastavljene od poznatih likovnih kritičara i povjesničara umjetnosti Jugoslavije.


U prve dvije sobe predstavljena su djela iz šezdesetih i sedamdestih godina. Zastupljeni su primjeri nadrealizma, enformela, apstraktne tendencije u interpretaciji prirode, kao i djela naivne umjetnosti, nove figuracije i magičnog realizma. 


Od sredine šezdesetih interes za geometriju je bitna novost uz širok raspon stilova, od pop-arta, hiperrealizma, geometrijskih usmjerenja do raznolikih poetika unutar figuracije, ponegdje i realistične. 


U trećoj prostoriji prevladavaju radovi iz osamdesetih za koje je karakterističan stilski pluralizam: od hiperrealizma, preko transavangarde, anakronizma, neoekspresionističkih varijanti, do nove geometrije i obnove enformela. 


Prema kraju priče o Bijenalu sve su češće umjetničke forme performansi i razni oblici slikarskih, kiparskih, fotografskih i zvučnih instalacija.


Đorđe Jandrić je performans "Peta SCULPTURA" premijerno izveo na posljednjem, 16. Bijenalu mladih 1991. godine. Organizatori očekuju da će, kao i postav izložbe, njegova repriza potaknuti mnoge razgovore o umjetnosti, povijesti, promjenama, suživotu starog i novog...


U četvrtak nakon performansa, u 20:30 sati, slijedi program Exhibition Afterhours, koncept Muzeja moderne i suvremene umjetnosti osmišljen u suradnji s agencijom TRAFIKA. Izložbeno iskustvo bit će prošireno neformalnim druženjem i glazbom. DJ Minolta će izborom glazbe s vinilnih ploča evocirati atmosferu šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.


Poslušajte kako Sabina Salamon govori o postavu izložbe: 

Sabina Salamon o postavu izložbe:

Galerija
Josip Diminić, Zelena duda, 1973. g., MMSU-1318, Foto: -/MMSU Rijeka
Miroslav Šutej, Grad 2, 1971. g., MMSU-1080 (1-2), Foto: -/MMSU Rijeka

O Bijenalu mladih u Rijeci razgovarat će se uz izložbu što će u riječkom MMSU ostati otvorena do kraja siječnja.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.