Vrisak: Borisa Akunina zanima luda D'Annunizjeva riječka avantura

Riječki književni festival Vrisak predstavio je literarni labirint ruskog disidenta Borisa Akunina kojeg je Putin nedavno proglasio državnim neprijateljem. Autor devedesetak knjiga je pred punom dvoranom u riječkom MMSU predstavio dva romana "Pelagija i bijeli buldog" te "Pelagija i crni monah". 

Zbog toga što je nedavno proglašen teroristom, Boris Akunin rijetko putuje u posljednje vrijeme. Za dolazak u Rijeku imao je još jedan motiv, osim festivala. Naime, jako mu je važno da, kada je spreman pisati knjigu, osjeti mjesto na kojem se događa njegova radnja. 

Poslušajte što je želio reći o tome:

Puno je ljudi bilo zainteresirano za razgovor s Grigorijem Čhartišvilijem, kako je pravo ime Borisa Akunina. Riječ je o piscu koji je tijekom karijere koristio nekoliko pseudonima, a riječ akunin posudio je iz japanskog jezika, s kojeg inače i prevodi, i znači 'negativac'. 

Najpoznatiji je po detektivskim romanima, ali napisao je, primjerice i "Povijest ruske države". U tom je ciklusu nastalo dvadeset knjiga: deset činjeničnih, povijesnih knjiga te deset romana o istim povijesnim periodima. 

Prisjetio se i "Obiteljskog albuma", zasad sedmodjelnog romanesknog ciklusa o jednoj obitelji u Rusiji u 20. stoljeću. "To je tipična ruska književnost. Teška. Znate onako, kao da imamo hrpu kamenja. Vrlo depresivno", rekao je Akunin.

Na crnu lustu ruskog predsjednika dospio je zbog toga što govori što misli, ali sebe ne smatra borcem. 

Nije prvi put da smo na ovogodišnjem Vrisku razgovarali o tome kako umjetnici reagiraju na situacije u kojima život sabija puno toga u malo vremena.  

Uz svaki rat čini vam se da planiranje nema smisla, tumači Akunin. Kako se mijenja život, tako se mijenja i njegov način pisanja, ponekad čak i na načine koje su za njega potpuno neočekivani. Tako da će sada pisati u novim žanrovima koje još ne zna kako definirati. 

"Najgore u svemu je to što je to užasno i istovremeno jako zanimljivo", istaknuo je u razgovoru u kojem nam je s prijevodom pomogla Maja Lazarević Brnišelj, poslušajte: