Dobra novogodišnja odluka neka bude - smršaviti!

Početak godine je vrijeme za dobre odluke, a jedna od njih mogla bi biti da treba izgubiti na težini. Dobre odluke često donosimo svjesni da ih nećemo ispuniti, pa slijedi nekoliko razloga zašto biste odluku o smanjenju tjelesne mase trebali provesti u djelo. 

Hrvatsko društvo za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora objavilo je krajem godine priručnik "Životni vodič protiv debljine u doba koronavirusa", nastavak sličnog priručnika objavljenog prije više od godinu dana. Potaknula ih je činjenica da su ljudi prekomjerne težine ugroženiji od ostatka populacije u slučaju obolijevanja od COVID-19 bolesti. Jedan od podataka trebao bi biti dovoljan da potakne na razmišljanje i akciju: prekomjerno teški ljudi imaju 66 posto veće šanse da će završiti na respiratoru kada se razbole od kovida. 

Debljina nije estetski problem. Riječ je o bolesti koja je u međunarodnoj klasifikaciji dobila oznaku E 66. Štoviše, riječ je o ozbiljnom zdravstvenom problemu pojedinaca koji imaju prekomjernu težinu, ali i važnom javnozdravstvenom problemu. Primjerice, udio pretilih u Hrvatskoj je 58 posto žena i 73 posto muškaraca. Ovaj drugi podatak je neslavni rekord koji držimo u Eurospkoj uniji. 

Prekomjerna tjelesna težina bitno utječe na imunitet, ali je zapravo, kao kronično stanje, okidač za razvoj brojnih bolesti. Debljina je jedini zajednički rizik za pet vodećih nezaraznih bolesti od kojih umire 90 posto Hrvata: srčanožilne bolesti, dijabetes tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća, mentalni poremećaji te neki tumori.

Riječ je o problemu koji će eskalirati, uvjereni su u Hrvatskom društvu za debljinu, zato što je 35 posto djece u Hrvatskoj, u dobi od osam godina, pretilo. Takva se mjerenja provode već niz godina pa znamo da je prije 15 godina bilo pretilo svako peto dijete, a sada je već svako treće. Važan je podatak da u osnovnu školu 88 posto djece ulazi s dovoljnom tjelesnom aktivnošću, a na završetku osnovnoškolskog obrazovanja dovoljno ih je tjelesno aktivno još samo 17 posto.

Smanjiti tjelesnu težinu nije lako, znaju svi koji su pokušali, ali valja ustrajati na promjeni stila života. Promjena u prehrani neka bude prvi korak - živimo u paradoksalnom vremenu: cijeli svijet okreće se mediteranskoj prehrani, a kod nas je najmanje zastupljena na tanjurima. Više koraka neka bude druga stepenica - ne treba to biti ništa više ni zahtjevnije od dobre šetnje nekoliko puta tjedno. To su osnove. 

O tome zašto bi dobre odluke trebale postati atkivan način života razgovarali smo u Akademskih kvarat ure s predsjednikom Hrvatskog društva za debljinu, predstojnikom Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka Davorom Štimcem, poslušajte: