Caffe Europa o izborima u SAD-u i posljedicama po EU, ali i o priuštivom stanovanju

U ovotjednoj emisiji Caffe Europa koja se, kao i svakog utorka, emitira od 18:15 u programu Radio Rijeke, govorili smo o dvije vruće teme. Prva se tiče izbora u SAD-u i potencijalnih posljedica izbornog rezultata u SAD-u po odnose s EU. Druga tema bila je o priuštivom stanovanju.

Došao je i taj dan, građani SAD-a biraju po 60. puta svog predsjednika. Na mandat od četiri godine izabrat će ili po drugi puta Donalda Trumpa, ili prvu u povijesti ženu predsjednicu Kamalu Harris.

Kampanja je bila oštra, puna podmetanja, laži i teorija urota. Dominantne teme sigurnost granica i imigracija, pobačaj, zdravstvena skrb, obrazovanje, gospodarstvo, LGBT prava, klimatske promjene i demokracija te vanjska politika. 

Ovo posljednje nas osobito interesira, kako će izgledati budući odnosi inače pouzdanih saveznika EU i SAD, u slučaju izbora jednog ili drugog kandidata. To smo pitanje uputili profesoru Vlatku Cvrtili, stručnjaku za transatlantske odnose. 

Profesora Cvrtilu pitali smo što možemo očekivati ako američki narod izabere Donalda Trumpa za predsjednika? 

Zemlje Europske unije su ipak podigle izdvajanje za obranu, zanimalo nas je nije li to Trumpova zasluga? 

Cvrtila spremno odgovara kako je Trump sklon pretjerivanju i voli si pripisivati zasluge koje nema, dodajući kako je još 2014. kada Trump nije bio u Bijeloj kući NATO donio odluku o povećanju obrambenih proračuna na 2%. 

Trump je kasnije vršio nediplomatski pritisak na Europu, posebno na Njemačku ali nije to doprinijelo povećanju izdvajanja za obranu već je to učinila Ruska agresija na Ukrajinu, ističe Cvrtila. 

Kako onda spriječiti pad u odnosima između SAD-a i EU?

Osim obrane, jedan od ključnih prioriteta u novom mandatu Europske komisije trebalo bi biti priuštivo stanovanje. To se planira postići promjenom regulacija, investicijama i preusmjeravanjem sredstava.

U novom sastavu EK-a po prvi put sjedit će i povjerenik za stanovanje – taj resor će voditi danski socijaldemokrat Dan Jørgensen.

U posljednjih deset godina cijene nekretnina porasle su za 49 posto, a stanarine za 24 posto na razini cijele Unije, stoji na stranicama EK-a. U istom razdoblju su se cijene u sedam članica udvostručile. 

Kriza stanovanja već je u Europi prisutna nekoliko desetljeća, no pogoršana je inflatornim pritiscima nakon pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu.

Komisija će donijeti plan o priuštivom stanovanju i predložiti načine ubrzavanja izgradnje priuštivog stanovanja, pružanje tehničke pomoći gradovima i državama te će se usredotočiti na investicije i reforme postojećih planova.

To bi moglo pomoći i Vladi Republike Hrvatske da provede Nacionalni plan stambene politike koji bi do 2030. godine trebao olakšati život građanima. 

Ideja je 600 000 praznih stanova koliko ih u Hrvatskoj ima staviti na tržište ili dugoročnog najma ili u prodaju te na koncu smanjiti cijene podstanarstva i kvadrata uopće. 

Država planira subvencionirati trošak življenja u takvim stanovima za obitelji koje ulaze u program ali i uvesti porez na nekretnine koji se odnosi samo na stanove za kratkoročni najam.

Mi smo za potrebe naše emisije razgovarali s tri mlade žene koje imaju dugogodišnje podstanarsko iskustvo i koje su nam rekle koji ih glavni problemi muče kad je u pitanju nemogućnost priuštivog stanovanja.

Evo kako na problem gleda Ana:

 Lana pak, upozorava na nepoštene prakse koje probode najmodavci, jer "im se može": 

Prema Majinom mišljenju korak u rješavanju problema stambene krize bi bio da stanovi moraju biti na neki način kategorizirani, ili će biti iznajmljivani za kratki turistički najam ili će se iznajmljivati dugoročno. Maja smatra da nema smisla da isti stan bude i za jedno i za drugo, da se preko ljeta iznajmljuje dok traje turistička sezona za velike novce a onda se u listopadu iznajmljuje studentima koje se opet izbacuje na ulicu 15. lipnja kada kreće nova turistička sezona. 

Iako bi dvije osobe manje plaćale mjesečnu ratu kredita nego podstanarstvo, Maja ističe kako je problem što većina ljudi, radi poslova koje rade i ugovora koji nisu "za stalno" nisu kreditno sposobni.

Lana nam je ispričala kako joj je agentica za nekretnine rekla da misli kako će doći do pada cijena stanova u roku od dvije godine.

Odlazak iz matične zemlje tj odljev mozgova je još jedan od ključnih problema kojim će se EU trebati pozabaviti u narednom razdoblju. Pa dobro kako onda do vlastitog krova nad glavom:

I za sam kraj ove teme Ana nam objašnjava koje je jedino efikasno rješenje za ovaj problem:

Poslušajte cijelu emisiju:

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.