Poplavljena riječka placa
Foto: Goran Kovačić / Radio Rijeka
U razmaku od samo nekoliko dana zabilježene su izuzetno visoke razine mora, a ponovno ekstremno podizanje i plavljivanje obalnog područja očekuje se uz jako jugo već predstojećeg vikenda. O podizanju mora i o tome kako se od toga zaštititi u programu Radio Rijeke govorili su dr. Iva Međugorac s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te dr. Igor Ružić s Građevinskog fakulteta u Rijeci
Na mareografskoj postaji u Bakru je u utorak 31. listopada zabilježen izuzetno visok vodostaj koji za 105 centimetara premašuje srednju morsku razinu.
Rekordna razina mora od 127 centimetara iznad srednje morske razine zabilježena je u listopadu 2018. godine. To ukazuje i na utjecaj klimatskih promjena zbog kojih razina mora u Jadranu raste oko tri milimetra godišnje, tumači dr. Iva Međugorac s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Poslušajte razgovor:
Tri procesa formiraju izuzetno visoku razinu mora
“Mi vršimo monitoring, međutim postoje prognostički sustavi za sjeverni Jadran i oni pokazuju da u sljedećih par dana možemo očekivati još jednu ovakvu iznimnu epizodu.”
dr. Iva Međugorac
Iz arhive: graf s mareografa u Bakru: gornja linija su vrijednosti tlaka zraka, donja razine mora
Foto: - / PMF
“Ovo je situacija na koju se moramo naviknuti. Problem ove godine je učestalost tih juga... te učestalosti će se sigurno povećavati.”
dr. Igor Ružić
Kako zaštititi obalna naselja od plavljenja mora te prilagoditi buduće gradnje uz obalu Primorsko-goranske županije, razgovarali smo s dr. Igorom Ružićem s Građevinskog fakulteta u Rijeci.
Studija Građevinskog fakulteta i Zavoda za prostorno planiranje PGŽ pokazala je da je obala županije izuzetno ranjiva na podizanje razine mora. Posebna istraživanja i predviđanja rađena su za područja Raba, Cresa, Voloskoga i Punta.
Do kraja ovog stoljeća je velika vjerojatnost da će se more podići još 40 centimetara, a porast morske razine nije ništa nova, od doba Rimljana more je naraslo dva metra, tumači profesor Ružić i ističe da se način života i gradnja uz obalu mora tome prilagoditi.
“Bitan je neizgrađeni pojas, da se može reagirati što se tiče obrane od poplave.”
dr. Igor Ružić
Crikvenica i Punat dobri su primjeri naselja koja uz obalu imaju zaštitnu zonu plaža, parkova, šetališta i prometnice koja odvaja zgrade od morske obale. Žala i školjere uz gatove ublažavaju djelovanje morskih valova i oscilacije plime i oseke.
Slučajevi plavljenja obala u starim gradovima Rabu i Cresu traže drugačija rješenja. Moguća su podizanja riva ili dogradnja školjera ili novih lukobrana. Građevinska rješenja postoje i za riječku tržnicu i centar grada, kao i ugroženo područje Pećina.
Podsjetili smo se i posebnog sustava zaštite napravljenog pred lukom talijanske Venecije, a što je moguće kod nas i kakvi su planovi, poslušajte u razgovoru:
Tris: dr. Igor Ružić o zaštiti od plavljenja obala
dr. Igor Ružić na jednom od javnih predavanja o zaštiti obale PGŽ od plavljenja
Foto: Neva Funčić / Radio Rijeka
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.