Sudionici tribine
Foto: H.Gunjača / HRT
Tribina Glas mladih u organizaciji Hrvatskog radija, zaključila je turneju došavši u Zagreb. Nakon Zadra, Osijeka i Rijeke, zagrebačkoj se mladosti na ekonomskom fakultetu obratio niz panelista počevši od studentice Ane Marije Ferenčak, lovaca iz Potjere Morane i Kreše, stručnjakinje za političku komunikaciju Nikoline Borčić, profesora politologa Berta Šalaja i profesora Damira Juga. Teme razne: ekonomija i posao, izbori za parlament, politika i obrazovanje.
Ako mislite da mlade interesira samo Erasmus i Schengen, od onoga što Europa nudi, varate se, uvjerava nas studentica politologije Ana Marija Ferenčak.
"Kada nas mlade pitaju kakve koristi imamo od EU, studenti obično kažu Erasmus. Ali mladi poduzetnici također imaju koristi od poticaja za poduzetništvo, strukovno obrazovanje se nastoji modernizirati i sl. No najvažniji su temelji na kojima Unija počiva, to nas čini društvom kakvi jesmo i kakvi želimo biti", govori Ferenčak.
“Ja nisam nekritičan prema EU, ima ona svojih mana, ali kada gledate širu sliku, to je prostor gdje ljudi danas najbolje žive. I to je sada naša kuća i mi trebamo sudjelovati u njenom daljnjem razvoju.”
profesor Berto Šalaj
"Brojne su koristi koje Unija nosi, spominjali smo Erasmus i razmjenu učenika i studenata, ali moramo imati na umu da je EU zajednica vrijednosti. Ona je liberalno demokratski poredak kojeg trebamo usavršavati. Zato vas pozivam da se uključite u političke procese i sudjelujete u upravljanju Europskom Unijom." zaključio je profesor Berto Šalaj svoje izlaganje o temeljima i sustavu vrijednosti koji vrijedi u Europskoj uniji.
Morana Zibar se prisjetila svojih mlađih dana života izvan Unije i slikovito opisala razlike: "Razumijem da je pojam EU dosta apstraktan mladim ljudima. I meni je. Komisija, Vijeće, propisi i zakoni... Kad ih vidiš u parlamentu ima ih k'o na koncertu Aleksandre Prijović. Ali kad pročitaš negdje vijest da se netko u parlamentu izborio na Nutella bude iste kvalitete na području čitavog tržišta EU, onda shvatiš da te se to ipak tiče."
“Hrvatska je naša kuća, a Europska unija je naš kvart. Ne trebamo sjediti doma i s prozora gledati što drugi rade. Imamo svoj glas koji može biti aktivan kotačić u većem mehanizmu.”
Morana Zibar
"Kad sam imala 18 godina obožavala sam U2 i želja mi je bila otići u Dublin. Međutim nisam dobila vizu za Irsku. Danas je to nezamislivo, možete Ryanairom otići sutra ujutro u Dublin i navečer se vratiti." kaže Morana.
Nikolina Borčić, stručnjakinja za političku komunikaciju podsjetila je da je učenje dvosmjeran put, često pun iznenađujućih spoznaja.
"Studenti koji odu na Erasmus vrate se u Hrvatsku s više ljubavi prema svojoj zemlji. Spoznaju neke naše prednosti koje mi uzimamo zdravo za gotovo. Također, nauče kako komunikacijski neko okruženje može izgledati. Vjerujem da je to transfer znanja i iskustva koji ih može potaknuti da ne dignu ruke od politike jer ona od njih neće", zaključila je Borčić.
Dekan Veleučilišta Edward Bernays Damir Jugo poziva na korištenje mogućnosti koje se još uvijek nedovoljno konzumiraju: "Nije boravak u inozemstvu samo studiranje na nekoliko mjeseci. Možete tamo otići na praksu, možda se zaposlite i steknete novo iskustvo koje će vam kasnije koristiti kad se vratite."
"Svi mi koji smo uključeni u te procese trebamo širiti te informacije i pojašnjavati koristi koje mladi od toga mogu imati. Jer prostora za veće korištenje još ima - proračun za mobilnost ostaje neiskorišten u gotovo svim ustanovama." ističe profesor Jugo.
Svi su se panelisti složili da se mladi moraju više angažirati u politici ne bi li se izborili za svoje interese. Aktualna politička nomenklatura načelno izražava interes za mladom generacijom, ali niti zna što ih točno muči, niti zna kako im pristupiti.
“Političke elite ne znaju komunicirati s mladima. Starije će generacije u jednom času sići sa životne i političke scene i ako ne stvorimo novu generaciju koja će biti uključena, ostat će samo oportunisti.”
Krešimir Sučević Međeral aka Krešo
sudionici tribine
Foto: HGunjača / HRT
No, izgleda kako se stvara generacija mladih koji promišljaju budućnost kroz političke instrumente. Učenik Matija tražio je od profesora Šalaja komentar na pojavu Gen Z liste koja se utrkuje za mjesta u Europskom parlamentu.
"Zašto su mladi manje zainteresirani za politiku? Trebamo li biti kritični prema njima? Oni su u stvari uvijek slika društva kakvo je bilo prije 5, 10 ili 20 godina. Mi im nismo dali oruđa za sudjelovanje u političkom procesu. Hrvatska je među rijetkim državama koja nema uveden građanski odgoj. Nitko od nas se ne rađa zainteresiran za politiku, niti kao liberal ili fašist, to se postaje tijekom odrastanja", govori Šalaj.
Pa nastavlja: "Mladi su zanemareni u obrazovnom sustavu, na to se naslonio i problem novih društvenih mreža i tehnologija te nam je sad još teže doći do njih. Mislim da je ta Gen Z lista za Europski parlament sjajna. Bez obzira na njen uspjeh, ona poručuje da 'nas' nećete više navoditi svojim frazerskim deklarativnim programima, želimo da osjetite našu političku moć."
“Pogledajte što političari poručuju, mladi su im uvijek na prvom mjestu u programima, ali kada govore obećanja primarno idu umirovljenicima, jer su oni disciplinirano biračko tijelo. Ne čekajte da vam netko otvori vrata, morate se za to sami izboriti.”
profesor Berto Šalaj
Kada su u pitanju ekonomija i prilike za posao u Uniji, vrata tržišta rada su otvorena za sve građane, napominje profesor Damir Jugo i naglašava prednosti kada dolaziš iz zemlje Hrvatske, kada si naučio da nije sve servirano na pladnju: "Nema više nema zapreka da se mladi čovjek iz Hrvatske natječe za bilo koje radno mjesto u EU. Tu naši mladi imaju prednost jer su navikli više se potruditi, za razliku od njihovih vršnjaka iz ostatka Unije."
Studentica Ana Marija nema naročitu želju provesti čitav život u inozemstvu, više priželjkuje da Hrvatska Vlada stvori uvjete kod nas za dostojan život.
“Mi sada jasnije vidimo kako se živi u drugim zemljama. Kakav im je standard i plaće, kako žive mladi, ali i ljudi starije životne dobi. Vlast treba shvatiti zašto mladi žele otići u te zemlje i pružiti im to ovdje.”
Ana Marija Ferenčak
U tom smjeru puše i vjetar profesora Šalaja: "Nije glavni cilj ulaska u EU bio da svatko može otići u Irsku ili Njemačku. Ja bih u tom slučaju glasovao protiv 2012. godine, tad već nisam bio mlad i nisam mogao tražiti posao vani. Ideja ulaska u Uniju je da mi ovdje živimo kvalitetno, kao što žive Šveđani ili Danci. Ne da budemo na 70 posto prosjeka Unije, već na 95 posto. Kada to postignemo onda neka svatko bira gdje će studirati ili raditi."
Izbori za Europski parlament bit će održani 9. lipnja i imamo priliku neke političare, za koje mislimo da nisu radili dobro, poslati s vlasti, a neke nove instalirati. Institucije Unije su se nedavno čak obratile i Taylor Swift koja kreće na Europsku turneju ne bi li pozvala mlada de se uključe u politički proces. Na njihovu žalost još im nije odgovorila.
Do mladih se može doći na razne načine, i putem influencera i društvenih mreža kao što je Tik Tok.
“Ja sam za. To je kanal današnjice. Ti alati su demokratični, brzi i učinkoviti. Istina, dvosjekli su mač, tu i svaka budala može izraziti svoje mišljenje. Treba biti oprezan i svjestan svoje odgovornosti. Čak su i neki naši političari nedavno otkrili Tik Tok. Bitno je da ste dovoljno pametni da možete prosuditi poruke koje vam upućuju. Prodaju li vam lažne vijesti ili vas pokušavaju izmanipulirati.”
Morana Zibar
Krešo nastavlja u Moraninom tonu: "Fenomen influencera je djelomično nastao jer nema dovoljno kritičkog mišljenja. Jer mnogi bez pogovora i razmišljanja slijede poznate osobe. Važno je razviti kritičko razmišljanje, a ne slijepo lupati heštegove i srca ispod objava slavnih."
Riječima Kreše boomera zaključimo izvješće s panel rasprave Glas mladih. Pamet u glavu, olovku u ruku i pametno birajte 9. lipnja na izborima za Europski parlament.
Poslušajte tonski zapis:
Izbori za EU parlament: mladi se za svoj glas trebaju boriti, ne pada to s neba
Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.