Rektor Goran Hauser: o planovima i digitalnoj transformaciji Sveučilišta u Rijeci

Pedeset godina je iza Sveučilišta u Rijeci. U vremenu intenzivnih društvenih, gospodarskih, znanstvenih promjena, je li i za sveučilište nastupilo vrijeme bitnih mijena? Gost emisije Akademskih kvarat ure bio je prof. dr. sc. Goran Hauser, kojemu je rektorski mandat počeo prije svega nekoliko dana. Govorio je o kontinuitetu uspješnih politika, ali i o nužnim promjenama koje sveučilište mora provesti da bi odgovorilo na izazove suvremenog akademskog i društvenog okruženja.

Kao prvi veliki zadatak istaknuo je izgradnju trećeg paviljona Studentskog centra, za što je osigurano oko 14 milijuna eura sredstava Vlade RH. Digitalizacija svakodnevnog rada rektorata jedan je od njegovih osobnih prioriteta. Ali, krenimo redom.

Rektor Hauser naglasio je da će nastaviti snažan smjer internacionalizacije sveučilišta, koji smatra jednim od najvećih dosega prethodne uprave. Međunarodne suradnje, članstva u europskim mrežama poput YUFE-a (Young Universities for the Future of Europe) te postojeća podjela prorektorskih resora zasad ostaju nepromijenjeni.

Jedna od ključnih slabosti koje je istaknuo u programu rada odnosi se na zastarjele nastavne metode i kurikulume. Posebno je naglasio važnost sustavne podrške nastavnicima u pedagoškom razvoju, oslanjajući se na pozitivna iskustva Centra za nastavničke kompetencije na Medicinskom fakultetu.

Na Medicinskom fakultetu dodatne pedagoške edukacije već su uvjet za napredovanje u znanstveno-nastavna zvanja, a takav model Hauser vidi kao primjer za cijelo sveučilište. 

Rektor veliki potencijal vidi u razvoju zajedničkih studijskih programa među sastavnicama sveučilišta. Konkretni primjeri su ekonomika u zdravstvu, inženjerstvo u medicini te potreba za obrazovanjem liječnika u području umjetne inteligencije. Studenti prava i medicine u Rijeci već surađuju izmjenjujući specifična znanja.

Digitalizaciju sveučilišta Hauser dijeli na dva ključna područja: poslovne procese te nastavu i znanost. Posebno je kritičan prema sporoj i neučinkovitoj administraciji. "U 21. stoljeću nije prihvatljivo da ljudi po kampusu hodaju s papirima i mapama za potpise", naglasio je, ističući da digitalna integracija može djelomično nadomjestiti pravnu neintegriranost sveučilišta.

U području nastave naglasak stavlja na razvoj multimedijskih digitalnih udžbenika, a ne puko pretvaranje sadržaja u PDF format. Kao pozitivan primjer naveo je videoudžbenike što su na Medicinskom fakultetu nastali suradnjom nastavnika i studenata.

Program novog rektora uključuje i jačanje doktorskih studija, cjeloživotnog obrazovanja, integraciju stranih studenata te snažnije poticanje studentskog sporta. Ključni problem vidi u nedostatku sportske infrastrukture. "Bez dvorana nema ozbiljnog studentskog sporta. To nije samo pitanje rekreacije, nego zdravlja budućih generacija", upozorio je Hauser.

Posebno je istaknuo i plan otvaranja sveučilišne galerije, inicijativu Akademije primijenjenih umjetnosti, s ciljem veće vidljivosti studentskog umjetničkog stvaralaštva.

Osvrćući se na rektorsku kampanju, Hauser je upozorio na negativan utjecaj osobnih interesa i sukoba na ugled institucije. "Kritika kandidata je dio demokratskog procesa, ali institucija mora ostati pošteđena. Napadi na fakultete i lažne optužbe štete svima", rekao je.

Emisiju Akademskih kvarat ure u kojoj smo razgovarali s rektorom Goranom Hauserom na početku njegova mandata poslušajte u nastavku: