Kakav je riječki doprinos najvećem astronomskom projektu na svijetu?

Najveća teleskopska kamera na svijetu, ona na teleskopu Zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu, zabilježila je prve javne snimke prije nešto više od šest mjeseci. Zvjezdarnica se još uvijek uhodava, ali je tijekom prvih nekoliko mjeseci već otkriveno više od dvije tisuće asteroida. U projektu koji planira snimiti desetogodišnji film o nebu, zabilježiti 20 milijardi zvijezda i isto toliko galaksija, sudjeluje i ekipa znanstvenika s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Prvi pogled u nebo kroz najveću teleskopsku kameru na svijetu, u izravnom prijenosu 23. lipnja 2025. godine, gledali su sudionici projekta, znanstvenici, astronomi i znatiželjnici u 30 zemalja i 270 institucija. Nije ni čudno, obzirom da je time označen početak nove ere u astronomiji. 

Desetogodišnji film u boji o južnom nebu koji će biti snimljen u okviru LSST / Legacy Survey of Space and Time projekta samo u prvih mjesec dana zabilježit će objekata koliko svi dosadašnji teleskopi kroz ljudsku povijest zajedno. 

U prvoj fazi nebo se kroz teleskop zvjezdarnice u Čileu opažalo testnom kamerom da bi se isprobale sve mogućnosti, otklonile sve pogreške. I tek nakon toga instalirana je na nejno mjesto najveća kamera koju je čovjek ikada napravio - tolika da je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda. Područje neba koje snima je vrlo, vrlo veliko - tri puta tri stupnja. Otprilike sedam punih mjeseca stane u jednu, jedinu sliku. 

Rezolucija je izrazito velika i kad biste željeli vidjeti jednu sliku trebalo bi, jednog do drugog, poslagati otprilike 400 modernih HDR televizora ili nekih 1500 full HD televizora, da biste svaki piksel vidjeli kako treba. I jedna takva slika dolazi otprilike svakih 30 sekundi. Ako bi tkogod želio pogledati sve slike trebalo bi mu deset godina, uz napomenu da tako veliku sliku ljudsko oko ne može niti pojmiti.

I kada govorimo o količini podataka govorimo o velikim brojevima. Svaku noć stizat će nekih 15-20 terabajta, a nakon deset godina to će biti 15-25 petabajta, što odgovara količini od 15.000 hard diskova kakve imamo u kućnim računalima. 

Sveučilište u Rijeci, znanstvena ekipa s današnjeg Fakulteta za fiziku u tom projektu sudjeluje od početaka, već dvadesetak godina. Dijelom i zato što je voditelj zvjezdarnice u fazi konstrukcije i izgradnje bio hrvatski astrofizičar Željko Ivezić, a dijelom i zato što je u međuvremenu na riječkom sveučilištu proradilo superračunalo Bura.

LSST projekt je za prihvat i prvu analizu podataka koji će stizati pripremio dva velika računalna centra. Jedan je u SAD-u, za područje Sjeverne Amerike, a centar za Europu je u Francuskoj. Iz njih će podaci teći u 12 centara za pristup podacima u kojima će se oni moći spremati, obrađivati, analizirati... To su uglavnom veliki podatkovni centri koji imaju veliku količinu diskovnog prostora na koji se može pohraniti ta količina podataka, a istovremeno omogućavaju relativno brzi pristup velikom broju astronoma. 

Riječko superračunalo Bura bit će jedini centar za obradu i za procesiranje slika i podataka ili tzv. SPC / Software Processing Center. 

Tako da će superračunalo Bura doista biti jedno od najvažnijih superračunala u tom cijelom procesu, u toj cijeloj strukturi za obradu i analizu podataka. To je među ostalim i zato jer je super računalo orijentirano prije svega na analizu, a ne toliko na pohranu podataka. I to je u stvari naša najveća prednost. To znači da će se kod nas moći analizirati te slike, vršiti nekakve simulacije i nekakve statističke izračune. 

Poslušajte kako voditelj riječkog dijela velikog međunarodnog LSST projekta Tomislav Jurkić ukratko govori o svemu:

Znanstvenici iz Rijeke dio su nacionalne kolaboracije u kojoj je još i Institut Ruđer Bošković i Opservatorij Hvar. 

Riječka orijentacija je prema zvijezdama jer se na Fakultetu za fiziku već bave promjenjivim zvijezdama i različitim drugim vrstama zvijezda. Ali očekuju da će superračunalo Bura analizirati i baviti se podacima iz drugih područja astronomije jer teleskop nije orijentiran samo na zvjezdanu i galaktičku astronomiju nego i na kozmologiju, istraživanje tamne materije i tamne energije. 

Očekuje se da značajan doprinos da i u istraživanju sunčevog sustava, u popisivanju asteroida u sunčevog sustavu. Naime, trebao bi opaziti gotovo sve potencijalno opasne asteroide i time praktično doprinijeti zaštiti Zemlje od mogućeg udara asteroida. Na Buri se već obavljaju simulacije i proračuni putanja asteroida koje bi teleskop trebao moći opaziti.

Zvjezdarnica Vera Rubin smještena je u Čileu, ali na svu sreću je blizu ekvatora, tako da dijekom godine može vidjeti i značajan dio sjevernog neba. Bilo bi dobro imati još jedan takav teleskop na sjevernoj polutci, ali obzirom da je konstrukcija ovog trajala gotovo 20 godina i stajala oko milijardu i pol dolara, teško je to zamisliti. 

Tomislav Jurkić tumači nam da bi astronomi voljeli izgraditi takav teleskop u Zemljinoj orbiti, pogotovo ako bi on bio u infracrvenom spektru. Uz postojeći zemaljski optički teleskop projekt ima jedan dosta manji svemirski teleskop Gaia, ali on može puno preciznije određivati položaj zvijezda na nebu, pa se sinergijom rezultata dvaju teleskopa može vrlo precizno mjeriti udaljenosti. Iduće godine trebali bi lansirati još jedan značajan teleskop, Roman, koji je pomaknut prema infracrvenom području, dakle upravo ono što astronomima treba.

"Ja već imam koju godinu i to je već pomalo moj zadnji dio karijere, ali mladi ljudi koji eto sad možda razmišljaju o studiranju, možda je baš sad vrijeme da, ako ih zanima ovo područje, da upišu studij na kojem mogu studirati astronomiju. Kažem, evo mi u Rijeci imamo na Fakultetu za fiziku diplomski studij fizike koji obuhvaća, među ostalim i astrofiziku i astročestičnu fiziku, tako da taman kada oni budu završavali taj studij, eventualno upisivali poslijediplomski i doktorate, ovi teleskopi će biti u svojoj punoj funkciji i bit će na nekom svom vrhuncu, istraživačkom vrhuncu. Doista mislim da se karijere u sljedećih petnaest godina mogu jako lijepo sagraditi na ovim teleskopima nove generacije", govori naš sugovornik dr. sc. Tomislav Jurkić.

Jednom je i Zvjezdarnica Vera Rubin bila nečiji san, sanjan na našem malom komadiću kopna uz Jadransko more. I tih sanjača smo se sjetili u razgovoru za emisiju Akademskih kvarat ure što ga možete poslušati u nastavku: