Ekološka situacija na Urinju: "Podzemlje je puno nafte, problem se neće riješiti brzo"

Stanovnici Kostrene već godinama upozoravaju na ozbiljno zagađenje mora i obale na području Urinja, a novi incidenti s naftnim tragovima ponovno su otvorili pitanje koliko je situacija zapravo ozbiljna i je li uopće pod kontrolom. Posebnu zabrinutost izazvali su prizori iz lučice Podurinj tijekom proteklog vikenda, gdje su građani ponovno snimili tragove nafte u moru.

Tema dolazi u fokus i uoči sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije, na kojoj će se raspravljati o novom izvješću o zagađenju i sanaciji područja Urinja. 

Prema tom izvješću, riječ je o složenom i dugotrajnom onečišćenju podzemlja povezanog s morem, a sanacija bi mogla trajati godinama.

Na problem je, u našoj emisiji Perspektiva, ponovno upozorio županijski vijećnik i potpredsjednik Mosta Primorsko-goranske županije, Josip Katalinić, koji tvrdi da institucije godinama podcjenjuju ozbiljnost situacije.

- Problem traje već 60 godina. Takva postrojenja moraju svakih 20 godina prolaziti kapitalnu rekonstrukciju, a ovdje se to nije događalo. Ne znamo u kakvom su stanju tankovi, cjevovodi i kanalizacija. Postoji milijun mjesta na kojima može dolaziti do curenja, upozorio je Katalinić.

Dodao je kako je tijekom 2025. godine tema podignuta na razinu Županijske skupštine, nakon čega je osnovana radna skupina koja se redovito sastaje i podnosi izvješća o stanju na terenu. Međutim, ističe kako se paralelno događaju novi i sve ozbiljniji incidenti.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja specifičan krški teren ispod postrojenja na Urinju.

- Tijekom istražnih bušenja otvorili su se novi kanali i sada nafta curi i na mjestima gdje ranije nije izlazila, primjerice u lučici Podurinj, rekao je Katalinić, dodajući da postojeće zaštitne barijere služe tek kako bi se spriječilo širenje mrlja po površini mora.

Posebno zabrinjavajućim smatra podatke o koncentraciji benzena koje je, prema njegovim tvrdnjama, izmjerila jedna stanovnica tog područja.

- Vanjska koncentracija bila je i do 100 puta viša od dozvoljene, a u kući čak 250 puta viša. To su ozbiljne brojke i pitanje je zašto građani sami mjere zagađenje prije nego što institucije reagiraju, upozorio je.

Iako je Nastavni zavod za javno zdravstvo u izvješću naveo da je stanje nešto bolje nego prošle godine, Katalinić kaže da postoji problem s pozicioniranjem mjernih stanica.

- Ako ljudi osjećaju smrad, nema šanse da ga instrumenti ne registriraju. Problem može biti u tome gdje su mjerne stanice postavljene, rekao je.

Osim problema sa zrakom i morem, stanovnici Kostrene posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju i na pojačanu buku iz postrojenja tijekom noći.

Katalinić je posebno naglasio važnost izmjena zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, koje bi uskoro trebale doći pred saborske zastupnike.

- U Mađarskoj i Slovačkoj postrojenja moraju svakih pet do deset godina prolaziti remonte i dokazivati da ništa ne curi. U Hrvatskoj to nije obavezno i to se mora promijeniti, poručio je.

Dodao je kako je cilj spriječiti da se reagira tek nakon moguće tragedije te apelirao na sve političke opcije da podrže zakonske izmjene bez obzira na političke razlike.

Stanovnici Kostrene, tvrdi Katalinić, sve češće izbjegavaju kupanje na plažama na kojima su odrasli, a strahuje da bi se problem mogao širiti i na druga područja Kvarnera.

- Podzemlje je puno nafte i sanacija neće biti brza. Ovo se neće riješiti preko noći, ali važno je da krenemo u pravom smjeru i kontinuirano pratimo stanje, zaključio je.

Poslušajte cijelu Perspektivu: