Za projekt jadransko-jonskoga prometnog pravca potreban je novac, kako bi se prvo definirali koridori, a potom i izgradile nedostajeće dionice autocesta - a do novca bi se moglo doći zajedničkom prijavom na europske fondove.
06.10.2014.
12:04
Autor: Neva Funčić / Boris Kanazir
Za projekt jadransko-jonskoga prometnog pravca potreban je novac, kako bi se prvo definirali koridori, a potom i izgradile nedostajeće dionice autocesta - a do novca bi se moglo doći zajedničkom prijavom na europske fondove.
Jadransko-jonski prometni pravac trebalo bi kandidirati na europske fondove kao transgranični projekt uklanjanja barijera, smatra primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Naša županija nudi se da bude nositelj projekta, rekao je Komadina, koji je o ideji razgovarao s ministrima prometa Austrije i Slovenije, europarlamentarcem Ivanom Jakovčićem te dubrovačko neretvanskim županom Nikolom Dobroslavićem.
Nedostajući dio trase jadransko-jonske autoceste prolazi kroz Sloveniju, koja još nije definirala ni kuda će ona ići. Nije izgrađen ni dio od Križišća do Žute Lokve, a dalje se pravac nastavlja preko juga Hrvatske, Crnom Gorom i Albanijom do Grčke. Sada je važno barem definirati koridore, a do novca bi se moglo doći prijavom na europske fondove prekogranične i transgranične suradnje.
Novac Europske unije je rješenje jer teško da ćemo sami dobiti potporu za gradnju novih autocesta, kaže Komadina i najavljuje skoru sjednicu Jadransko-jonske euroregije u Rijeci. Javlja Neva Funčić:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora