Riječke sudbine, umjetnost i baština: Novi broj Sušačke revije donosi priče o ljudima koji su obilježili grad

Novi broj Sušačke revije bit će predstavljen večeras u Klubu Sušačana u 19 sati. Prije toga održat će se izvanredna skupština Kluba Sušačana.

Novi broj donosi niz zanimljivih priča o ljudima, događajima i mjestima koji su oblikovali riječku prošlost i sadašnjost. 

Od svjetski poznatih umjetnika i zaboravljenih dobrotvora do industrijske baštine i živih gradskih legendi, autori časopisa ponovno otkrivaju bogatstvo riječkih sudbina.

Svjetlana Hribar razgovarala je s proslavljenom opernom umjetnicom Dianom Haller o njezinoj impresivnoj međunarodnoj karijeri, ali i o osobnim sjećanjima na odrastanje u samom središtu Rijeke. 

Haller se prisjeća školskih dana u Osnovnoj školi Dolac, vremena provedenog kod none i nonota u Supilovoj ulici te audicije kod ugledne operne umjetnice Dunje Vejzović, koja je odigrala važnu ulogu u njezinu profesionalnom razvoju. Posebno mjesto u razgovoru zauzima i činjenica da je već sa samo 35 godina stekla prestižnu titulu Kammersängerin.

Povjesničarka Višnja Višnjić Karković piše o neobičnoj podudarnosti iz riječke povijesti: u razmaku od svega dvadeset mjeseci i na udaljenosti od tek dvjestotinjak metara na Sušaku su rođeni Lovro Matačić i Ödön von Horváth. 

Jedan će postati jedan od najvećih dirigenata 20. stoljeća, a drugi međunarodno priznati dramatičar. Iako nije poznato jesu li se ikada susreli tijekom svojih europskih putovanja između dva svjetska rata, njihove su karijere ostavile dubok trag u europskoj kulturnoj povijesti.

Ervin Dubrović prisjeća se slikara Ladislava Šošterića, jednog od najznačajnijih riječkih umjetnika šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dok je njegov suvremenik Vladimir Udatny bio poznat po aktivnom društvenom životu, Šošterić je birao povučenost i život izvan gradskih središta. Unatoč tome, pomno je pratio društvena zbivanja, osobito ona vezana uz umjetničke krugove.

Tko je djevojka koja je tijekom dodjele Zlatne arene u Puli podigla nagradu visoko u zrak i uzviknula "No pasaran!"? Odgovor donosi Mira Jelačin. Riječ je o Sari Jakupec, casting direktorici nagrađivanog filma Fiume o morte. Mnogi su je zapamtili i po majici s natpisom "Tusta is not dead", posvećenoj legendarnom pjevaču riječkog punk sastava KUD Idijoti.

Novinar Ico Mikuličić donosi portret Tonija Lenca, najstarijeg skijaša na Platku i strastvenog ribolovca. Iako često ulovi zavidan plijen, ribu rijetko zadržava za sebe – najčešće je poklanja prijateljima i poznanicima. O svojim dvjema velikim ljubavima, snijegu i moru, govori s prepoznatljivim fijumanskim šarmom koji je danas sve rjeđi.

Milovan Buchberger istražio je život Josepha Pritcharda, engleskog brodograditelja koji je 1836. godine otvorio brodogradilište u Kraljevici. U samo četiri godine izgradio je petnaest velikih jedrenjaka i brojne manje trabakule, ostavivši značajan trag u pomorskoj povijesti ovoga kraja. Njegovi potomci i danas žive u Kraljevici, Crikvenici i Rijeci.

Zanimljivu priču iz riječke dijaspore donosi Irvin Lukežić, koji je istražio život Jakova Anderlicha. Ovaj Riječanin gotovo je cijeli život proveo u Istanbulu, gdje se istaknuo kao dobrotvor i humanitarac. Posebno je značajno što je još 1838. godine osnovao hospicij za siromašne i nemoćne, ustanovu koja djeluje i danas.

O industrijskoj i prometnoj baštini grada piše Nana Palinić, koja objašnjava povijest željezničkog mosta Rječina III iz 1909. godine. Most je zasad spašen od rušenja, za razliku od njegovih prethodnika Rječine I i Rječine II te nekadašnjeg Sušačkog željezničkog kolodvora koji su nestali tijekom izgradnje prometnice D-404. Autorica smatra kako za rušenje Rječine III ne postoji racionalan razlog te izražava nadu da će most biti trajno sačuvan.

Velid Đekić ponovno se vraća temi torpeda, ali ovoga puta ne kao oružja nego kao simbola riječke inovativnosti. Analizira kako su upravo tehničko znanje, poduzetništvo i sposobnost realizacije velikih projekata pretvorili Rijeku u jedno od najvažnijih svjetskih tehnoloških središta u doba nastanka torpeda.

No, to nije sve. Novi broj Revije donosi i komentare aktualnih događaja u rubrici Pabirci vremena, tekstove o povijesti riječke medicine, istraživanje neobičnih lutanja mađarske talijanistice Ilone Fried kroz riječku povijest te priču o nekadašnjem izdavačkom divu Otokaru Keršovaniju. 

Čitatelji će moći saznati i kakve su političke planove riječki političari imali nakon sloma fašizma, kao i upoznati izložbu Pozdrav iz Sušaka, koja kroz vrijednu građu oživljava uspomene na jedan od najprepoznatljivijih dijelova grada.