Kako nastaju superćelije, golema tuča i pijavice? Kakve veze Učka ima s tim?

Meteorolog Igor Horvat otkrio je zašto je Kvarner posebno zanimljiv meteorolozima, kakvu ulogu imaju Učka i planine te zašto oblaci koji izgledaju zastrašujuće nisu uvijek opasni.

Nakon niza snažnih nevremena koja su posljednjih tjedana pogodila Hrvatsku i regiju, mnogi se pitaju zašto su oluje sve intenzivnije te kako nastaju pojave poput superćelijskih oluja, velike tuče i pijavica.

O tim je temama u programu Radio Rijeke govorio meteorolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Igor Horvat, koji je na jednostavan način objasnio meteorološke procese iza najopasnijih ljetnih nevremena.

Superćelijska oluja, pojašnjava Horvat, zapravo je znatno snažnija verzija uobičajenog grmljavinskog oblaka. Veća je, sadrži mnogo više energije, traje dulje i može proizvesti vrlo opasne vremenske pojave poput obilne tuče, olujnog vjetra, a ponekad i tornada.

Ključna razlika u odnosu na obične grmljavinske oblake je takozvano smicanje vjetra – promjena smjera i brzine vjetra s visinom. Upravo taj "vrtložni" raspored vjetrova pogoduje razvoju superćelijskih oluja, koje se tijekom ljeta često stvaraju na području sjeverne Italije, Slovenije, ali i Istre.

Velika zrna tuče nastaju kada snažne uzlazne struje više puta podižu komadiće leda kroz oblak. Svakim prolaskom na njih se zalede novi slojevi vode, pa zrna postupno rastu. Tek kada postanu preteška ili oslabi uzlazna struja, padaju prema tlu.

Za razvoj izrazito velike tuče potrebno je da se poklopi više meteoroloških uvjeta, zbog čega takve pojave ipak nisu svakodnevne.

Posebnu pažnju posljednjih dana privukli su i oblaci undulatus asperatus, karakteristični po valovitoj strukturi koja podsjeća na uzburkano more.

Iako izgledaju vrlo dramatično, iz njih najčešće ne pada kiša. Horvat podsjeća kako su upravo takvi oblaci bili vidljivi iznad riječkog područja tijekom promjene vremena u nedjelju, kada se nad Italijom razvila velika olujna ćelija čiji se "nakovanj" proširio iznad Istre, Kvarnera i Gorskog kotara. Valoviti izgled oblaka nastao je zbog strujanja zraka preko Učke i okolnih planina.

Učka određuje vrijeme na Kvarneru

Prema riječima riječkog meteorologa, planinski lanac koji okružuje Rijeku ima presudnu ulogu u oblikovanju vremena na Kvarneru.

Učka, Gorski kotar i okolne planine usmjeravaju strujanje zraka, potiču razvoj oblaka i čine riječko područje znatno kišovitijim. Upravo zbog takvog reljefa ljeti su česti kratkotrajni, lokalni pljuskovi koji zahvate samo manji dio područja, dok ostatak grada može ostati potpuno suh.

Govoreći o pijavicama, Horvat ističe kako one najčešće nastaju iznad otvorenog mora, gdje postoji dovoljno prostora za njihov razvoj.

Za njihovo stvaranje potrebno je vrlo toplo more, prodor hladnijeg zraka sa sjevera te sudaranje različitih strujanja zraka. Zbog geografskog položaja Kvarnera, dojave o pijavicama češće stižu s područja Lošinja, Silbe, Premude ili zapadne obale Istre nego iz riječkog akvatorija.

Meteorološke zanimljivosti građani će moći doznati i uživo na radionici čitanja meteoroloških karata, koju će u Gradskoj knjižnici Rijeka u srijedu 29. srpnja u 19 sati održati meteorolozi Igor Horvat i Daniela Vlašić, dok će dan kasnije poslije u Rijeci gostovati i poznati meteorolog Zoran Vakula.

Poslušajte razgovor: