Znakovni jezik
Foto: Arne Dedert / DPA / Pixsell
Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 431 tisuću eura za provedbu 39 programa koji će tijekom ove godine osobama s invaliditetom te djeci i mladima s teškoćama u razvoju omogućiti bolji pristup kulturnim sadržajima. Najviše sredstava odobreno je programu riječke Udruge Filmaktiv koja će po cijeloj Hrvatskoj i dalje razvijati "Film svima" s 25 tisuća eura.
Iako se na prvi pogled ne čini da je riječ o velikom iznosu, za organizaciju koja već godinama razvija inkluzivne kulturne programe taj je novac, kaže Maja Ogrizović iz Filmaktiva, važan poticaj za nastavak rada.
Projekt se provodi od početka godine, a do sredine godine već je održano čak 112 projekcija, što pokazuje koliko se opseg programa povećao - cijele prošle godine imali su 46 projekcija.
"Svake godine kažem da je najveća do sada, jer svake godine pomičemo granicu sve dalje", istaknula je sugovornica, podsjećajući da su prve godine radili doslovno jedan film o vlastitom trošku, dok su danas prisutni na brojnim festivalima i kulturnim događanjima diljem Hrvatske.
Cilj je svih tih godina isti: učiniti inkluzivnu, prvenstveno audiovizualnu, kulturu dostupnom što većem broju ljudi i to ne samo u kinima koja već imaju razvijenu praksu inkluzivnih projekcija.
Ogrizović posebno ističe Kino Edison u Karlovcu, u kojem se inkluzivne projekcije održavaju svakog mjeseca. Među kinima koja razvijaju takve programe navodi i Kino Vali, Zlatna vrata u Splitu, Arsen u Šibeniku, Kinoteku te Kino Gaj u Varaždinu.
Program će se nastaviti održavati u kinima i na festivalima, ali i kroz vlastite kino programe. Krajem kolovoza planirana je projekcija u Umagu, u sklopu Filmskog vrta Udruge gluhih i nagluhih, koji su organizatori opisali kao prvo pop-up inkluzivno kino u Hrvatskoj.
“Ne mislim sad kao – joj, sad smo najbolji. Ne bismo bili tu da nije bilo onih prije nas koji su uopće udarili temelje mogućnosti da takav javni poziv bude dostupan. Nekad imaš osjećaj da nitko ne vidi i ne kuži što se događa, a onda dobiješ takvo zeleno svjetlo i znaš – ma koga briga, radio si šest mjeseci bez dana slobodnog, nema veze, isplatilo se.”
Maja Ogrizović
Ogrizović posebno važnim smatra to što inkluzivni programi ne utječu samo na publiku, već i na institucije koje ih organiziraju. Kada se jednom organizira inkluzivna projekcija, institucije, kaže, počinju razmišljati o drugim aspektima dostupnosti: od programa do cijena ulaznica i načina na koji se različitim skupinama može omogućiti sudjelovanje u kulturnom životu.
“Moja ideja je da inkluzivni film bude kao opća društvena norma. Ništa posebno.”
Maja Ogrizović
Do tada treba, kaže, gurati i publiku koja treba pristup kulturi i institucije koje taj pristup trebaju omogućiti.
Kulturni sektor sve se češće suočava s pitanjem kako privući novu publiku, a inkluzija može biti dio odgovora: otvaranjem kulturnih prostora ljudima koji su iz njih dosad bili isključeni, kina i festivali ne dobivaju samo društveno odgovorniji program, nego i novu publiku. A najbolji dokaz, kaže naša sugovornica, vidi se kada se takvi programi doista dogode.
“Kad shvatiš da ti je jedno cijelo kino puno gluhih i slijepih osoba, što recimo Kino Edison radi svaki mjesec, nije teško vjerovati u to da život stvarno može biti ljepši i lakši i svima ugodniji.”
Maja Ogrizović
Maja Ogrizović zna kako do kulture svima i svugdje:
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.