Sarajevo, ilustracija
Foto: Frantic00 / Shutterstock
1.425 dana, više od 11 tisuća i 500 mrtvih, među njima više od tisuću djece. Preko 50 tisuća ranjenih i u prosjeku 300 granata dnevno. To su samo neki od hladnih podataka o najdužoj opsadi u povijesti novijih ratova – opsadi Sarajeva, tijekom devedesetih prošloga stoljeća. Rat je sa sobom donio još jednu patološku pojavu: bogate i nemilosrdne vikend snajperiste.
Ekskluzivno za Radio Rijeku govori Ezio Gavazzeni, višestruko nagrađivani talijanski pisac i novinar koji je30 godina nakon završetka rata, pokrenuo istragu, prikupio dokazni materijal i predao ga Tužiteljstvu u Milanu.
Bio je to posljednji razgovor Ezia Gavazzenija prije objave njegove knjige Sarajevo Safari u proljeće 2026. godine.
Podsjetili smo se da su već 1995. godine objavljeni novinski članci koji su opisivali činjenice o kojima danas govorimo, kao i dokumentarac slovenskog redatelja Mirana Zupaniča, koji je prikupio različita svjedočanstva te sjećanja Edina Subašića, bivšeg pripadnika bosanskohercegovačke vojne obavještajne službe i jednog od prvih koji je javno upozorio na fenomen Sarajevo Safarija.
Izašli su na naslovnim stranicama talijanskih novina Corriere della Sera i La Stampa i oba su govorila o toj praksi. Ali nije se radilo o pukoj vijesti ili nekoj urbanoj legendi. Navodila su se svjedočanstva prikupljena od Stalnog Narodnog Suda, tijela nalik Haškom tribunalu, ali zapravo talijanskog, koji se bavi slučajevima kršenja ljudskih prava, potvrdio je Gavazzeni.
Dodajući da su prikupljena svjedočanstva jasno potvrđivala da je ta praksa postojala, ali nitko u tužiteljstvima u Milanu ili Torinu nije smatrao potrebnim pokrenuti istragu, podsjetio se da je člancima bio duboko pogođen, ali u tom trenutku nije imao sredstva potrebna da se time ozbiljno pozabavi.
Tijekom 30 godina podaci su postali priča, urbana legenda, a Gavazzeni im se vraća 2022. godine, nakon dokumentarca Sarajevo Safari. Temeljem njega pokreće istragu koja ide dalje od priče o Sarajevu.
“Talijani su identificirani, u samo jednom od slučajeva su njih petorica, ali opsada Sarajeva trajala je od 1992. do 1993. godine, a ta su nedjela trajala kroz cijelu 1993., 1994. i 1995. — dakle tri godine. Talijani koji su sudjelovali u tim 'safarijima' nisu samo njih petero, nego ih je bilo mnogo, mnogo više. Bilo ih je iz cijele Europe, iz svih zapadnih država, ne samo Talijani — ali brojke su znatno veće. Rusi su imali povlašteni kanal. Nisu se morali oslanjati na zapadne veze kako bi stigli do Sarajeva i pucali, već su to mogli činiti bez poteškoća jer su imali izravan pristup do bosanskih Srba i do Srbije... U svom istraživanju fokusirao sam se na Italiju, no svjedočanstva govore i o drugim državama, uključujući Sjedinjene Države i Kanadu.”
Ezio Gavazzeni
Govori se o morbidnom "cjeniku smrti", o astronomskim iznosima koje su ti lovci plaćali bosansko-srpskim vojnicima za ubijanje civila. Žrtve su bile dehumanizirane, ostajale su anonimne, kao simbolički zid koji odvaja "lovca" od mete. Međutim, nije se radilo o videoigri - žrtve su bile stvarne.
“Ne mogu ulaziti u detalje vezane uz tarife i cjenike, ali mogu reći da je jedan takav 'vikend-lov' mogao koštati između 200 i 300 tisuća eura u današnjoj vrijednosti. Nastojim raditi profesionalno i koristio sam pomoć prijateljice kriminologinje koja već surađuje s tužiteljstvima i odvjetničkim uredima. Njoj sam dao sve što sam prikupio i zamolio je da izradi profil tog "lovca". Napravila je izvanredan posao na 18 stranica, zaista vrlo kvalitetan. I što iz toga proizlazi? Riječ je o poduzetniku ili bogatom profesionalcu — jer morate imati mnogo novca da biste si mogli priuštiti takvu vrstu "lova", da ga tako nazovemo, nemojte me krivo shvatiti! Dakle, govorimo o poduzetniku, uspješnom profesionalcu, osobi koja je u svom poslu priznata, ima ugled, dobro je integrirana u društveni sustav u kojem živi. No, svi oni imaju jednu zajedničku osobinu: vole oružje i vole lov. To su ljudi koji redovito idu u streljane, ali i na lov na divlje svinje, jelene. Putuju radi takvih hobija, odlaze i na safarije u Afriku.”
Ezio Gavazzeni
Motiva, zapravo, nema, govori Gavazzeni.
“U suštini, riječ je o svojevrsnoj videoigri. Rekao sam da smo prešli od banalnosti zla do ravnodušnosti zla, jer ovdje je zlo potpuno ravnodušno prema žrtvi. Žrtva može biti bilo tko: dijete, žena, muškarac, vojnik... svatko tko se nađe ispred nišana može biti pogođen. Ne postoji nikakva prerogativna razlika, nikakvo razlučivanje, nikakva ograničenja: taj čovjek puca na sve i prema žrtvi ima potpuno distanciran odnos, kao da je riječ o liku unutar videoigre. Sve to pobuđuje određenu reakciju, adrenalin, emociju, nećemo nikad sa sigurnošću znati. Neki su pokušavali tražiti političke ili religijske motive, ali razloga jednostavno nema. Riječ je o ravnodušnosti prema zlu.”
Ezio Gavazzeni
Sve je dobilo novu dimenziju nakon što je hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić podnio milanskom tužiteljstvu prijavu protiv srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, tvrdeći da je i on, kao mladi dragovoljac u to vrijeme, bio povezan s ovim događajima.
Margetić s Gavazzenijem nije kontaktirao, govori naš sugovornik, i ne zna kakve dokaze on ima u vezi s Vučićem, osim onoga što je pročitao u novinama.
U nastavku razgovora Ezio Gavazzeni komentirao je i pojavu tzv. ratnog turizma koji u Sarajevu spaja sjećanje na rat i kolektivnu bol s turističkom ponudom. Ne smatra to lošim jer:
“...ako se ne održava neki opipljivi trag sjećanja, ono se vremenom izgubi. Trideset godina još je premalo da bi se rane ublažile, da bi se zatvorile. Zato mislim da je to korisno, kao što su korisni i koncentracijski logori u Europi kao mjesta sjećanja... Da Auschwitz ne postoji fizički, da ne svjedoči da se to doista dogodilo i da se dogodilo upravo na taj monstruozni način, vjerojatno bi danas, osamdeset godina kasnije, kolektivno pamćenje bilo mnogo slabije.”
Ezio Gavazzeni
Gavazzeni se nada da će doći do sudskog spora i da će se u Italiji pronaći barem dvoje, troje tih snajperista.
Istaknuo je da preko generalnog konzula Bosne i Hercegovine u Milanu, u kontaktu je sa sarajevskim vlastima pa postoji mogućnost da postane savjetnik za obranu grada Sarajeva. Ta funkcija bi mu omogućila pristup svim sudskim spisima te možda i pisanje druge knjige o krivcima.
Integralni, nešto duži razgovor s Gavazzenijem na talijanskom jeziku, možete poslušati OVDJE, a u nastavku poslušajte razgovor s prijevodom:
"Zlo potpuno ravnodušno prema žrtvi": Sarajevo Safari
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
