Sporo podizanje razine mora omogućava planiranje reakcija

Koliko promjena klime i konstantno zagrijavanje utječe na ranjivost morske obale? Hoće li obalni pojas u urbaniziranim područjima poput Rijeke doživjeti drastične promjene? To su samo neka od pitanja vezana uz analizu ranjivosti ugroženih dijelova obale Primorsko-goranske županije koja je nedavno predstavljena javnosti, a o kojoj smo razgovarali s profesorom riječkog Građevinskog fakulteta Mladenom Bulićem. 

Klimatske promjene iz godine u godinu sve su izraženije, a njihov utjecaj sve se snažnije osjeća i na hrvatskoj obali. Posebno su osjetljiva urbana obalna područja Primorsko-goranske županije, gdje će prilagodba na rast razine mora zahtijevati dugoročno planiranje i suradnju stručnjaka iz različitih područja, ističe profesor Mladen Bulić.

Prema njegovim riječima, mjere zaštite obale ne mogu se donositi preko noći. Svaka lokacija ima svoje specifičnosti, zbog čega je nužan multidisciplinarni pristup u kojem sudjeluju stručnjaci različitih profila.

"Svaka lokacija zahtijeva drugačije rješenje. Primjerice, urbana jezgra Cresa predstavlja vrlo složen slučaj jer, osim zaštite od klimatskih promjena, treba očuvati povijesni ambijent i kulturnu baštinu", pojašnjava Bulić.

Dodaje kako će provedba zaštitnih mjera biti zahtjevan proces, no ističe da neće predstavljati nepremostiv problem ako se s planiranjem počne na vrijeme.

Najveći izazovi očekuju se upravo u urbaniziranim dijelovima obale, gdje je svaka intervencija u prostoru složena zbog postojeće infrastrukture.

S druge strane, na neizgrađenim dijelovima obale prirodni procesi erozije često mogu teći bez većih posljedica. U takvim područjima obala se postupno povlači, a stvaraju se nove plaže i prirodni oblici koji ublažavaju posljedice djelovanja mora.

Među područjima koja bi mogla biti posebno osjetljiva Bulić izdvaja riječku rivu, stare gradske jezgre Cresa i Raba, otoke Susak i Unije te pojedine prirodne plaže na Rabu, gdje je već primjetna izražena obalna erozija.

Govoreći o mogućim rješenjima, profesor ističe kako ne postoji univerzalni model zaštite, a kao pozitivan primjer navodi Crikvenicu, gdje je tijekom stoljeća planski izveden obalni odmak bez gradnje neposredno uz more. Takav pristup, smatra, mogao bi poslužiti kao model i drugim sredinama.

Na pojedinim lokacijama rješenje vidi u oblikovanju obale po uzoru na prirodne sustave kako bi se energija valova ublažila prije nego što dopre do kopna. Ističe i kako se iskustva s atlantskih obala ne mogu jednostavno primijeniti na hrvatski Jadran zbog njegove strme i specifične obale.

Iako se razina mora kontinuirano prati i podaci redovito ažuriraju, Bulić smatra da trenutačno nema razloga za uzbunu. Ipak, upozorava da pojedini klimatski scenariji pokazuju mogućnost značajnijeg porasta razine mora nego što se dosad procjenjivalo.

Kada je riječ o Rijeci, smatra da građani ne trebaju očekivati scenarij sličan Veneciji. Umjesto toga, riječ je o postupnom procesu obalnog plavljenja koji ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu.

Veliku prednost Rijeke vidi u širokom prostoru uz riječku rivu, gdje postoji mogućnost provedbe različitih zaštitnih zahvata, uključujući eventualno podizanje prometnice ili druge infrastrukturne prilagodbe.

Poslušajte razgovor: