Zovi doktora: Glavobolje, vrtoglavice i zamka tableta protiv bolova

Glavobolje i vrtoglavice među su najčešćim zdravstvenim tegobama zbog kojih ljudi traže liječničku pomoć, ali i simptomima koje često pokušavaju sami protumačiti i liječiti. O tome kako prepoznati različite vrste glavobolja, kada je potrebno potražiti liječničku pomoć te zašto prečesto uzimanje tableta protiv bolova može imati suprotan učinak, u emisiji "Zovi doktora" na Radio Rijeci govorio je Leonardo Bressan, liječnik obiteljske medicine.

Glavobolje se, objasnio je Bressan, dijele na primarne, koje nisu posljedica neke druge bolesti, i sekundarne, koje nastaju kao simptom drugog zdravstvenog problema ili vanjskog utjecaja.

Među primarnima je najčešća tenzijska glavobolja, koju karakterizira tupa, stežuća bol ili osjećaj pritiska, kao da je oko glave postavljen obruč. Najčešće je povezana sa stresom, napetošću mišića vrata i ramena te nedostatkom sna.

Migrena je, s druge strane, umjerena do vrlo jaka, često pulsirajuća bol, uglavnom na jednoj strani glave. Može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, a često je prate mučnina te preosjetljivost na svjetlo i buku. Kod dijela oboljelih javlja se i aura, odnosno predznak napada koji se može manifestirati bljeskovima pred očima ili trncima.

Posebno izazovna je klaster glavobolja, koju karakterizira iznimno jaka, probadajuća bol oko ili iza jednog oka. Može biti praćena suzenjem oka i curenjem nosa na istoj strani lica, a napadi se javljaju u ciklusima koji mogu trajati tjednima. Za razliku od osoba koje tijekom migrene uglavnom traže mir i izbjegavaju svjetlo i buku, osobe s klaster glavoboljom često osjećaju snažan nemir i potrebu za kretanjem.

Kada glavobolja zahtijeva liječnički pregled?

Među sekundarnim glavoboljama su sinusne, cervikogene, povezane s problemima vratne kralježnice, hormonske te one uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova protiv bolova.

Bressan upozorava da se liječniku svakako treba javiti ako glavobolje postaju jake i učestale, osobito ako se ponavljaju tijekom duljeg razdoblja. Ako osoba dulje od tri mjeseca ima glavobolje koje je muče dva do tri dana tjedno, vrijeme je za liječnički pregled, a ne samo za posezanje za analgeticima.

Posebno je upozorio na začarani krug prekomjernog uzimanja lijekova protiv bolova. Njihova dugotrajna i učestala uporaba može dovesti do toga da glavobolje postaju sve češće i intenzivnije, zbog čega osoba poseže za još većim dozama ili novim lijekovima.

- To je jedan začarani krug koji ne smijemo sami aktivirati, poručio je Bressan.

Prekid takvog obrasca zahtijeva suradnju s liječnikom obiteljske medicine. Smanjenje ili ukidanje lijekova može u početku privremeno pogoršati glavobolju, no nakon toga učestalost i intenzitet tegoba mogu se smanjiti. Važnu ulogu ima i preventivna terapija, koja se određuje ovisno o uzroku i vrsti glavobolje.

Zašto nam se vrti kada ustanemo?

Govoreći o vrtoglavicama, Bressan je objasnio da kratkotrajna omaglica prilikom naglog ustajanja često može biti posljedica prolaznog pada krvnog tlaka. To se događa jer se organizam ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi promjeni položaja tijela, pa nakratko dolazi do smanjene opskrbe mozga kisikom.

Takve su epizode najčešće bezazlene i brzo prolaze. Međutim, ako osoba prilikom ustajanja izgubi svijest, potrebno je javiti se liječniku i provjeriti, među ostalim, rad srca elektrokardiogramom.

Jedan od čestih uzroka vrtoglavice je i benigni paroksizmalni pozicijski vertigo, poremećaj povezan s unutarnjim uhom. Nastaje kada se sitni kristalići u unutarnjem uhu pomaknu iz svog uobičajenog položaja i počnu slati pogrešne signale mozgu o položaju tijela u prostoru. Posljedica je snažan osjećaj vrtnje, koji se najčešće javlja pri određenim pokretima ili promjenama položaja glave.

Za njegovo liječenje postoje posebni postupci i manevri kojima liječnik pomiče glavu i tijelo pacijenta kako bi se kristalići vratili u odgovarajući položaj. Riječ je o postupku koji treba provoditi educirani zdravstveni stručnjak, a ne samostalno kod kuće.

San, držanje tijela i vid važni su u prevenciji

U razgovoru sa slušateljima otvorena su i pitanja o glavoboljama povezanima s promjenama vremena, dugotrajnim sjedenjem, vožnjom i promjenama nadmorske visine.

Bressan je istaknuo kako na glavobolje mogu utjecati napetost mišića vrata i ramena, nepravilno držanje, dugotrajno gledanje u mobitel i monitor, ali i problemi s vidom. Preporučuje redovito kontrolirati vid i dioptriju, a kod pojedinih tegoba obratiti pozornost i na zagriz.

Kao važne preventivne čimbenike izdvojio je dovoljno sna, pravilno držanje tijela i reguliran vid. Ipak, ako se glavobolje ponavljaju ili ne prolaze, potrebno je obaviti liječnički pregled.

- Ono što je 80 posto dijagnoze jest klinički pregled uživo, naglasio je Bressan, ističući da se uzrok tegoba ne može uvijek utvrditi telefonskim razgovorom ili porukom.

Poslušajte cijelu emisiju Zovi doktora: