Zovi doktora: palpitacije i aritmije - kada preskakanje srca nije bezazleno?

Osjećaj da srce preskače, lupa ili na trenutak zastane čest je razlog zbog kojeg se ljudi zabrinu i potraže liječnički savjet. No, takve tegobe ne znače nužno da postoji srčana bolest. O aritmijama, njihovim uzrocima, simptomima i mogućnostima liječenja, na Svjetski dan srca, u emisiji Zovi doktora na Radio Rijeci govorio je izv. prof. dr. sc. Sandro Brusić, specijalist internist i subspecijalist kardiologije te v.d. pročelnik Poliklinike s elektrofiziološkim laboratorijem KBC-a Rijeka.

Kako je objasnio, važno je razlikovati preskakanje srca od lupanja srca. Kod preskakanja pojedini otkucaj dolazi ranije ili kasnije pa ga osoba postane svjesna, dok se lupanje najčešće opisuje kao ubrzan ili snažniji rad srca. 

Palpitacije se mogu javiti i kod potpuno zdravog srca, a među čimbenicima koji ih mogu potaknuti su nedostatak sna, stres, povećanje tjelesne težine i povišen krvni tlak.

Govoreći o svakodnevnim navikama, Brusić je pojasnio da kava sama po sebi ne uzrokuje aritmije, ali veće količine mogu učiniti da osoba jače osjeti preskakanje srca. 

Alkohol je, s druge strane, jedan od poznatih okidača aritmija, a dugotrajna pretjerana konzumacija može pridonijeti i razvoju bolesti srca. 

Na pojavu aritmija može utjecati i poremećaj rada štitnjače, osobito višak hormona štitnjače, zbog čega se funkcija štitnjače provjerava u obradi srčanih bolesnika.

Problem kod dijagnosticiranja aritmija može biti i to što se one ne moraju događati stalno. 

Pacijent može doći na pregled kada mu srce radi potpuno uredno, pa su ponekad potrebne dodatne pretrage i dulje praćenje kako bi se aritmija zabilježila. Istodobno, stres i strah mogu izazvati vrlo neugodan osjećaj rada srca iako je njegov ritam zapravo uredan.

Posebnu pozornost, istaknuo je Brusić, treba obratiti na određene simptome i okolnosti. Među važnim upozoravajućim znakovima su iznenadna srčana smrt u obitelji, osobito u mlađoj dobi, gubitak svijesti ili zamračenje pred očima uz aritmiju, postojeća srčana bolest, bol u prsima te lupanje srca koje se javlja tijekom napora.

Ako se palpitacije ponavljaju i počnu utjecati na kvalitetu života, preporučuje se pokušati zabilježiti EKG kako bi se utvrdilo postoji li stvarna aritmija. Hitno treba potražiti pomoć ako uz lupanje srca dođe do gubitka svijesti, zamračenja pred očima, boli u prsima, izrazito jakog lupanja srca ili gušenja.

Od ablacije do pametnog sata

U emisiji je bilo riječi i o liječenju aritmija. Ono ovisi o vrsti poremećaja, a važan dio može biti i promjena životnih navika – regulacija krvnog tlaka i tjelesne težine, dovoljna količina sna, fizička aktivnost i smanjenje stresa. 

Kod pojedinih aritmija moguće je liječenje ablacijom, dok se kod određenih poremećaja ritma ugrađuju uređaji poput elektrostimulatora srca ili kardioverter-defibrilatora.

Jedna od tema o kojoj su slušatelji pitali bilo je i sportsko srce. Kod osoba koje intenzivno treniraju srce se fiziološki povećava i prilagođava većim opterećenjima, pa takvi sportaši u mirovanju mogu imati i niži puls.

Ipak, dugotrajno vrlo intenzivno treniranje može biti povezano s većom učestalošću određenih aritmija.

Slušatelji su se javili i s konkretnim pitanjima o ablaciji, fibrilaciji atrija, promjenama krvnog tlaka i terapiji. 

Brusić je pritom pojasnio da je fibrilacija atrija najčešća aritmija odrasle dobi te da, među ostalim komplikacijama, povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i moždanog udara, zbog čega se kod bolesnika procjenjuje potreba za terapijom koja smanjuje zgrušavanje krvi.

Na kraju emisije bilo je riječi i o tome mogu li palpitacije imati uzrok izvan srca. 

Jak stres, strah, anemija i druga stanja koja ubrzavaju cirkulaciju mogu izazvati osjećaj snažnijeg rada srca i bez stvarne aritmije. 

Zato, zaključio je Brusić, uz povremene palpitacije treba obratiti pozornost na san, stres, tjelesnu težinu, krvni tlak i prehranu, a ako se tegobe nastavljaju ili pogoršavaju, potražiti liječničku procjenu.

Poslušajte cijelu emisiju Zovi doktora u snimci: