Zbog nastavka revitalizacije zagrebačke vrelovodne mreže, dio građana privremeno ostaje bez tople vode. U Španskom, Malešnici, Gajnicama i Stenjevcu obustava je predviđena od 31. kolovoza do 1. rujna.
31.08.2026.
12:11
Autor: HRT
Radovi na sanaciji prekopa u okviru radova na revitalizaciji vrelovoda
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL / PIXSELL
Zbog nastavka revitalizacije zagrebačke vrelovodne mreže, dio građana privremeno ostaje bez tople vode. U Španskom, Malešnici, Gajnicama i Stenjevcu obustava je predviđena od 31. kolovoza do 1. rujna.
Iznimka je dio Malešnice, gdje će zbog opsežnijih radova pojedine zgrade biti znatno dulje bez tople vode, sve do ponedjeljka, 21. rujna. Obustavom su obuhvaćeni Dječji vrtić Malešnica i Osnovna škola Malešnica.
Iz HEP-Toplinarstva navode da se radovi provode radi modernizacije mreže, pouzdanije opskrbe i smanjenja gubitaka toplinske energije. Detaljan popis adresa i termine obustava građani mogu provjeriti na mrežnim stranicama HEP-Toplinarstva. Evo što je o tome rekao savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva, Jurica Brnas.
Pozdravi iz zapadnog dijela grada tragom informacije da na Španskom, Malešnici, Gajnicama i Stenjevcu sutra nemaju tople vode, što nam je jasan znak da je HEP Toplinarstvo u jačem zamahu. Taj zamah pokazuje i činjenica da će i tjedan dana Novi Zagreb ostati bez tople vode. U kojoj fazi su sada i kakvi radovi?
- Ide sve po planu jer smo u prvoj polovici ljeta završavali veliki plan koji smo više godina provodili u Gradu Zagrebu, koji je financiran sredstvima iz EU fondova. Započeli smo drugu fazu radova koja je u tijeku. Govorimo o Malešnici, a 7. rujna počinju, odnosno već traju radovi bez obustave, na ključnoj magistrali koja napaja energijom Novi Zagreb. Za potrebe rekonstrukcije te magistrale potrebno je sedam dana, odnosno od 7. rujna do 19. rujna isključiti isporuku toplinske energije za Novi Zagreb, objasnio je Jurica Brnas.
Prvi projekt je završen, a sad je drugi na redu. Što je prvi projekt – je li to ono što se radilo ili se radi nekoliko godina? Je li 60-ak kilometara vrelovoda zamijenjeno i je li to gotovo? Što je sad ovo novo što se radi?
- Težnja HEP Toplinarstva je da zamijenimo što veći broj cijevi. S obzirom na to da imamo mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova. Godine 2021. smo krenuli s velikim projektom gdje je 68 kilometara je zamijenjeno. Početkom ove godine, što smatram završetkom ogromne sezone, završili smo fizički sve te radove i još ima administriranja. Možemo tu prvu fazu smatrati gotovom. Težnja nam je nastaviti istom dinamikom. Zavrtjeli smo drugu fazu koja je u tijeku, kojom je predviđena zamjena magistrale na Borovju, a koja napaja Novi Zagreb. Isto tako, planiramo zamijeniti sve cjevovode u naselju Malešnica. Ne govorimo o magistrali, nego o pristupnim ograncima i priključcima za naselje. S obzirom na to da imamo mogućnost, želja nam je povlačiti sredstva iz EU fondova. Planiramo 2027.-2030. zamijeniti sve ostale zastarjele cijevi i time bismo imali predizolirane cijevi na centralnom toplinskom sustavu, otkrio je savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva.
Koliko je to kilometara, ako je ovo bilo 60? Koliko je još potrebno da biste sve to napravili?
- S ovom trećom fazom koju planiramo aplicirati ima još negdje između 48 i 50 kilometara cijevi. To vam je puta dva, znači govorimo o oko sto kilometara cjevovoda, tvrdi Brnas.
Znači li to da na kraju treće faze Zagreb bi trebao biti cijeli obnovljen što se tiče vrelovoda?
- Tako je jer onda imamo predizolirani vrelovod i puno je lakše održavanje. Osjetno očekujemo smanjenje gubitaka, a da ne govorimo o sigurnosti opskrbe i bilo kakvih drugih gubitaka koji su bili prisutni. Imali smo dijelove vrelovoda koji su bili polagani starom tehnologijom, dodao je.
Imate li neke konkretne podatke jer ste rekli da je projekt počeo 2021. godine, što znači da ima pet godina otkako ste promijeni li neke cijevi. Koja je ušteda na energiji ili koja je ušteda na gubitku vode?
- Nemamo još tu kompletnu analizu, ali mogu reći da smo prije imali prosječno oko 140 hitnih intervencija imali. Prilikom tih intervencija su pojedini potrošači bili u obustavi nisu imali ni grijanja niti tople vode. Sada se to prepolovilo i ima ih oko 50. To su većim dijelom, manje intervencije gdje nisu obuhvaćena cijela naselja, nego par kuća, izjavio je Jurica Brnas iz HEP Toplinarstva.
Kad razmislimo mi potrošači, sad su obustave zbog onog što se u budućnosti ne bi trebali događati, a to su puknuća. A obustave su bile jer su se puknuća dogodila.
- Naselje Malešnica je primjer koje je naselje staro 40-ak godina a i cjevovodi su tog godišta. Težnja nam je zapravo da potpuno, kako bi Zagrepčani rekli „zdošlo se”. Mora se zamijeniti i mora se napraviti novo, umanjit ti prekidi, osigurati stabilna i sigurna isporuka. Razumijem potrošače koji su u tim naseljima da smo ih zadnjih godina, nazovimo dosta maltretirali ali mora se imati u vidu da ti veliki magistralni vrelovodi, nije ih moguće napraviti za tri tjedna kad su ljudi na godišnjem odmoru. To je dugogodišnji proces i govorimo o radovima u samom naselju gdje su relativno otežan pristup samom cjevovodu i manipulacija tkao da je puno teže nego da radimo na nekoj livadi. Da ne bismo ljude još više maltretirali ,dijelimo te radove na više godina na više manjih obustava a ne da krenemo od početka jer bi praktički ljudi bili bi bez tople vode, pojasnio je savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva.
I na Malešnici i u Španskom, s obzirom na ove projekte koje ste najavili, mogu i dalje mogu očekivati da će idućih ljeta i dalje biti obuhvaćeni jer se radovi sele u neki drugi dio.
- Bit će obustava, ali isto tako kako mijenjamo postojeći vrelovod, praktički razvijamo mrežu. Što se tiče Malešnice i Španskog, radimo još dva magistrala bajpasa koja bi omogućila opskrbu s novog pravca, tako bismo, dok radimo ove postojeće radove na magistrali, mogli napraviti one alternativnog smjera. Zapravo, želja nam je da ima jedan dobavni pravac, da zbog širenja mreže i dodatnih napojnih pravaca da omogućimo potrošačima da što manje osjete te obustave koje su nužne da bi sustav funkcionirao. Planiraju napraviti još jednu obustavu u Španskom i Malešnici jer radovi idu dobrom dinamikom. Malešnicu planiraju riješiti i ako ne budu mogli zbog, primjerice, vremenskih uvjeta i brzine izvođenja radova, radovi će se prebaciti za iduću godinu, pojasnio je.
Znači tri tjedna još Malešnice, a ne cijela?
- Sad smo u obustavi i možda još jednu. Ako stignemo s obzirom na vremenske uvjete, smatra Brnas.
Novi Zagreb otkad do kad? I cijeli Novi Zagreb?
- Od 7. rujna do 19. rujna je Novi Zagreb. Kolege koje rade na tim gradilištima, a i mi ostali, vjerujemo da bi se taj period moga skratiti jer govorimo rekonstrukciji velikog šahta i skučenog je prostora i velike armature i teško je procijeniti koliko je vremena potrebno za samu ugradnju. Toplo se nadamo da će to kraće trajat i nastavljamo s rekonstrukcijom te magistrale koja je nekih 1600 metara, dimenzije 800, znači govorimo o 3200 metara cjevovoda. U jednom dijelu Borovja gdje su uličice, gdje se ne mogu dva automobila ne mogu obići, mi moramo raditi s kranskim dizalicama i ljudi, vjerujem, da mogu shvatiti koliko je to kompleksno samo polaganje i sam pristup cjevovodima, objasnio nam je savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva.
U svakom slučaju do ogrjevne sezone ćete biti gotovi pa možda na ovaj način da upozorimo ne koji imaju radove u svojim stanovima i ulazima. Rujan je pred vratima i da završavaju te radove kako bi ogrjevna sezona mogla početi.
- Unatoč ovim radovima pripremamo ogromnu sezonu. Težnja nam je da u sljedećih 20-ak dana sve ove zgrade koje su pražnjenje, da polako završavaju radove i polako punimo zgrade. Kad završimo radove i kad se steknu uvjeti da budemo spremni za puštanje grijanja. Ono što moramo biti svjesni da je poprilično energetska situacija u svijetu kompleksna i tako da nije da jedna dan bude pet stupnjeva i praktički se pali grijanje jer samo paljenje grijanje zahtijeva pet do šest dana. Toplana se isto mora pripremiti, a kada zatopli, a nakon prvog malo hladnijeg dana, počinju topliji dani. Nije baš tako lako prebacivat s paljenja s grijanja na gašenje i tako dalje. Naša automatika u toplinskim stanicama je ispravna i provjerena. Ona regulira intenzitet grijanja tako da težnja nam je i želja da ljudi u prvom redu, pripreme instalacije, da nemamo ulaska u sezonu pa natezanja je li napunjena instalacija ili ne, je li dovoljno dopunjena, da to sve napravimo kad je mirno vrijeme i kad su prihvatljivi vremenski uvjeti, tvrdi savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva, Jurica Brnas.
Vremenski uvjeti danas izgledaju odlično za radove i vidim da se kod vas radi punom parom. Sretno nam svima, kao što ste najavili pa ćemo pratiti drugu i treću fazi i do 2030. godine.
- Radimo i na alternativnim pravcima, organiziramo tako da ljudi zbilja što manje osjete, ali s obzirom na veličinu sustava, smatra i vjerujem da potrošači vide i da se raid nešto i da se obnavlja, kao što i oni nakon 15 godina farbaju stan, i mi moramo to izvoditi radove da to bude lijepo i pouzdano, zaključio je savjetnik predsjednika Uprave HEP Toplinarstva, Jurica Brnas.
Razgovor Anamarije Knezović Kaurić sa savjetnikom predsjednika Uprave HEP Toplinarstva, Juricom Brnasom u programu Radio Sljemena, poslušajte u nastavku.
Razgovor Anamarije Knezović Kaurić sa savjetnikom predsjednika Uprave HEP Toplinarstva, Juricom Brnasom
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI