Kakva je budućnost željeznice u Zagrebu?

Ima li prilike za revitalizaciju pruge i moderna rješenja po uzoru na europske gradove? O planovima gradske vlasti u suradnji s državom govorili smo u emisiji Gradska posla.

Iako u Zagrebu živi svaki treći stanovnik Hrvatske, naša metropola muku muči s nazadovanjem željezničkog prometa, kazao je ravnatelj gradskog Zavoda za prostorno planiranje Nikša Božić.

- Nakon sto godina je ukinut direktni vlak, izravna veza vlakom s Bečom. Dakle, ono što smo imali od dolaska željeznice u Zagreb, sada više nemamo.

Rezultat je to neulaganja u željezničku infrastrukturu posljednja dva do tri desetljeća, istaknuo je član uprave HŽ infrastrukture Darko Barišić. Zato Hrvatske željeznice sada rade na 44 projekta diljem zemlje.

- Cilj je da u sat vremena od Novske, Zaprešića, Karlovca i svih drugih gradova koji čine prsten, ljudi sjedaju na vlak i dolaze u središte Zagreba te da automobile ostave na periferiji. Jedna od novosti je da, do 2027. godine, radimo projekt prema Splitu i da bismo do njega od Zagreba trebali stići vlakom za četiri i pol sata.

Iz Zagreba kao prioritet ističu obnovu zgrade željezničkog kolodvora, deniveliranje pruge i iskorištavanje prostora Gredelja, kaže Božić.

- Europa se povezuje i kolodvori postaju prevažne točke u gradu, koje se osmišljavaju na međunarodnim natječajima, gdje kolodvori nisu samo infrastrukturna mjesta nego i mjesta susreta, trgovine. Prvenstveno bi trebalo razmisliti gdje dugoročno vidimo prugu u središtu grada, na kojoj koti, da bismo mogli početi razvijati projekte povezivanja Donjeg grada i Trnja, čime se bavimo od kraja 19. stoljeća.

Dok je novi kolodvor tek na idejnoj razini, na aktualnima projektima intenzivno se radi, ističe Barišić.

- Počeli smo raditi i Sesvetska sela, a Borongaj ćemo napraviti u iduće dvije godine. Osim obilaznice čvorišta Zagreb, sljedeći projekt koji radimo će biti od Hrvatskog Leskovca do Glavnog kolodvora, jer je tu jednokolosiječna pruga.

Ugovorena je i izrada studije o povezivanju središta metropole sa zračnom lukom. Ovakve projekte prepoznaje i Europska unija pa novca ne bi trebalo manjkati; upitni su samo rokovi za kapitalne projekte.