Početkom 2024. kreće javna nabava za projekt Sarajevske ceste

Tijekom 2024. godine počinje realizacija niza projekata za koje Grad Zagreb planira povući novac iz europskih fondova. Među projektima koji prvi startaju su Paromlin i projekt Sarajevske ceste. 

Grad Zagreb je u ovoj godini iskoristio 126 milijuna eura iz EU fondova, odnosno iz Fonda solidarnosti, a većina novca utrošena je na obnovu javnih zgrada od potresa. 

- Grad Zagreb je prvi koji je proveo cjelovitu obnovu – govorim o OŠ Miroslava Krleže na Kaptolu, zatim OŠ Ivana Mertza u Račkoga i niz drugih škola u Zagrebu koje su obnovljene od temelja do podruma. Ne stoji stoga kritika dijela javnosti da nismo napravili ništa. Fond solidarnosti bio je namijenjen isključivo za obnovu javne infrastrukture oštećene u potresu, poput zdravstvenih, obrazovnih, kulturnih objekata, prometne infrastrukture te troškovi nastali zbrinjavanjem građevinskog otpada. Učinjen je veliki pomak u obnovi zagrebačke povijesne jezgre – rekao je u emisiji Europlan pomoćnik gradskog Ureda za programe i projekte EU Igor Delak.

Iz Fonda solidarnosti financirana je i obnova zagrebačkih mostova oštećenih potresu, kao i Sljemenska cesta te i prometnica u sklopu SRC Jarun. 

Iz NPOO-a će se financirati cjelovita obnova javnih zgrada od potresa, što uključuje energetsku obnovu. U provedbi ovog projekta je 8 obrazovnih objekata, od čega ih je 6 već završeno, kaže Delak. 

EU novac za 7 strateških gradskih projekata 

Paromlin, tramvajske pruge u Sarajevskoj i Heinzelovoj, bazen u Španskom, obnova Doma sportova, Kino Europa, stadion u Kranjčevićevoj – projekti su koje je gradska uprava proglasila strateškima u sljedećoj godini. Za većinu njih povući će se novac iz EU fondova. 

- Za tramvajsku infrastrukturu planirana je velika alokacija, vrlo je izgledno da ćemo dobiti taj novac. Vjerujemo da će subvencija biti 85%, no čekamo da vidimo kakav će biti poziv. Početkom sljedeće godine trebali bismo pokrenuti javnu nabavu za Sarajevsku, koja ima 3 faze. Prva faza, ishođenje građevinske dozvole, skoro je gotova. Druge dvije faze ići će sukcesivno. Ostalo je još neriješenih imovinsko pravnih odnosa, no očekujemo da će to biti finalizirano u prvom kvartalu sljedeće godine. Projekt za koji planiramo povući novac, a nije naveden u ovih 7 strateških projekata, je okretište Mihaljevac. Nabava za taj projekt je u tijeku – ispričala nam je voditeljica odjela za podršku pripremi i provedbi EU projekata u Sektoru za programe i projekte EU Ines Franov Beoković.

Zajam u iznosu od 207 milijuna eura od Europske investicijske banke iskoristit će se za 15-ak projekata, za mjeru energetske učinkovitosti. Drugim riječima, ako se bude primjerice radila nova zgrada vrtića, ona će biti građena tako da ima nultu emisiju odnosno da može ostvariti 30 posto uštede primarne energije. 

- Grad Zagreb je u prvom pozivu na NPOO, koji je bio prošle godine, prijavio 15-ak vrtića. Dobili smo 12 ugovora, a postotak financiranja iz EU fondova je svega 30 posto. Što znači da će se za preostalih 70 posto morati pronaći drugi izvori financiranja, u ovom slučaju to je zajam EIB-a. Zajam i kamata su povoljni, rok otplate je 10 godina uz godinu dana počeka. Sredstva tog zajma bismo trebali potrošiti do 2025. godine – tvrdi Franov Beoković.

Prvi veliki projekt koji uskoro kreće je izgradnja i obnova Paromlina. Odabran je izvođač, uskoro bi trebao biti potpisan ugovor, a radovi bi trebali početi najkasnije do kraja idućeg mjeseca. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.