Stižu nova pravila za popularne glazbene streaming servise

Posljednjih godina drastično je pala prodaja klasičnih nosača zvuka. Slušanje glazbe gotovo u potpunosti se preselilo na neke od mnogobrojnih glazbenih streaming servisa, čije tržište je doslovce eksplodiralo. Istraživanja pokazuju da više od 200 tisuća hrvatskih građana koristi neke od tih plaćenih streaming servisa. Većinom je riječ o mlađoj populaciji.  

Unatoč ogromnoj konzumaciji glazbe na internetu, dostupnosti više od 100 milijuna pjesama i eksponencijalnom rastu streaming glazbe, tržište postaje sve nesigurnije za većinu autora koji traže da im se osigura poštena naknada za održivi nastavak rada. O tome se intenzivno raspravlja i u Europskom parlamentu koji je nedavno usvojio Izvješće o tržištu glazbenog streaminga, a koje priznaje postojanje značajnih problema s kojima se suočavaju kreativci. 

- Tržište je po mišljenju udruga koje zastupaju glazbenike toliko veliko i pod značajnom kontrolom velikih multinacionalnih kompanija da se interesi pojedinačnih kreativaca iz zemalja poput naše, rijetko čuju. Zato kroz Europsko udruženje autorskih društava GESAC pokušavamo utjecati na to da hrvatska i europska glazba, zahvaljujući preciznijoj zakonskoj regulativi, bude lakše dostupna na globalnim glazbenim streaming servisima i da njezin tretman od strane onih koji uređuju te platforme, bude transparentniji i povoljniji, posebno za repertoare malih zemalja, kao što je Hrvatska - rekao je u emisiji Europlan Milan Majerović Stilinović, iz sektora komunikacija komunikacija HDS ZAMP-a. 

Europske autore "ugrožavaju" američki, latinoamerički te azijski autori, koji dolaze s velikih tržišta, a čija se djela na glazbenim streaming servisima češće preporučuju korisnicima od djela ostalih autora. 

- To je tako ne samo zato što su autori s tih tržišta atraktivniji i zanimljiviji publici, već i zato što dobar dio tih glazbenika imaju ugovore s multinacionalnim glazbenim kompanijama koje su u vlasničkoj strukturi tih istih, najslušanijih glazbenih streaming servisa. Nama "malima" čini se da ovi "veliki" imaju interes gurati one koji već pripadaju njihovom poslovnom modelu, a da često zanemaruju one koji im ne pripadaju. Dugoročno to vodi u dominaciju velikih, nestajanje malih, u gubitak raznolikosti i kulture - ističe Majerović Stilinović. 

Ugrožava li AI autore?

Trendovi pokazuju nezaustavljivi rast glazbenih streaming servisa pa je to tržište potrebno jasnije regulirati na razini Europske unije. Gore spomenuto Izvješće poziva Europsku komisiju da predloži zakonske odredbe kojima bi se osigurala transparentnost algoritama po kojima se bira i plasira glazba na tim servisima, traži se i transparentnost sustava za preporuku sadržaja na tim servisima, ali i da se osigura vidljivost manjih repertoara. 

- Drugi problem koji Europska unija tek namjerava regulirati je korištenje umjetne inteligencije (AI), koja je već počela mijenjati sve industrije pa tako i glazbenu industriju. Prema hrvatskim i europskim zakonima autor može biti samo ljudsko biće. Činjenica je da AI, zahvaljujući prethodno napravljenim autorskim djelima, može stvarati nekakva nova djela koja su kombinacija možda čak milijuna fragmenata svega onoga što su prethodno napravili ljudski kreativci. Postavlja se pitanje - kako obeštetiti ljudske autore čija djela je iskoristila umjetna inteligencija kako bi stvorila nešto novo - navodi. 

Najkasnije u travnju ove godine na razini EU-a trebao bi se donijeti Zakon o umjetnoj inteligenciji koji bi trebao regulirati ovu problematiku. Zakon će potom biti implementiran i u hrvatsko zakonodavstvo. 

Ovaj programski sadržaj ostvaren je uz potporu i u suradnji s Europskim parlamentom. Za pripremu i sadržaj objavljenih vijesti odgovoran je isključivo HRT.