Predmeti koji pamte i pjesme koje povezuju

Predmeti koji pamte i pjesme koje povezuju: poseban program u Etnografskom muzeju Split povodom Međunarodnog dana muzeja

Povodom Međunarodnog dana muzeja, koji se ove godine obilježava pod temom „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“ (Museums Uniting a Divided World), prema prijedlogu ICOM-a (International Council of Museums), Etnografski muzej Split priključuje se programu obilježavanja nizom događanja koja ističu važnost muzeja kao prostora dijaloga, inkluzije i povezivanja zajednica.Središnji dio programa održat će se u subotu, 16. svibnja 2026. godine, s početkom u 11 sati, a počinje malim glazbenim projektom nastalim kroz nekoliko radionica u kojima su sudjelovali strani radnici koji žive i rade u Splitu. Ideja projekta bila je povezati različite svjetove kroz glazbenu baštinu, pri čemu su sudionici, uz pomoć zborovođe, učili izvoditi stare dalmatinske pjesme. Rezultat tog procesa bit će zajednički koncert na kojem će zbor izvesti hrvatske, ali i tradicionalne pjesme zemalja iz kojih su došli, a uz ovaj nesvakidašnji nastup, posjetitelji muzeja imat će priliku upoznati i zanimljive detalje iz kulture i baštine članova zbora kroz moderirani razgovor.

Uz nastup zbora i razgovor sa sudionicima, u programu nastupaju i „Opančići“, najmlađa sekcija FA Jedinstvo, čime se dodatno naglašava važnost međugeneracijskog prijenosa kulturne baštine i zajedničkog sudjelovanja u kulturnom životu grada.Posjetitelji će također moći pogledati svojevrsnu mini-izložbu „Emotivni život predmeta“, u kojoj kustosi kroz odabrane muzejske predmete uspostavljaju drugačiji oblik komunikacije s publikom. Umjesto uobičajene interpretacije predmeta kroz tipologiju, podrijetlo, funkciju ili vrijeme nastanka, fokus se stavlja na njihovu afektivnu dimenziju. Projekt polazi od pretpostavke da predmeti nisu neutralni nositelji funkcije, nego aktivni sudionici emocionalnog života pojedinaca i zajednica koji pohranjuju sjećanja, označavaju odnose među ljudima, svjedoče o kreativnosti pojedinaca te djeluju kao medij za prenošenje poruka. Kroz njih se uspostavlja nova razina komunikacije s publikom te se kustosi, kroz odnos prema predmetima koje su odabrali, i sami predstavljaju i govore o vlastitim iskustvima i pozicijama. Ovakvim „dekodiranjem“ predmeta muzejski fundus promatra se na drugačiji, osobniji i afektivniji način, otvarajući prostor za novu interpretaciju muzejske građe i njezina značenja u suvremenom društvu.