Katarina Gašparović Žodan: Atletika u Zadru nikad nije privlačila više djece

Trenerica Atletskog sportskog kluba Zadar i bivša uspješna atletičarka Katarina Gašparović Žodan gostovala je u programu Radio Zadra, gdje je govorila o svojoj sportskoj karijeri, radu s mladim atletičarima, sve većem interesu djece za atletiku te izazovima s kojima se zadarski klubovi susreću. Posebno je upozorila na nedostatak odgovarajućeg prostora za trening bacačkih disciplina.

Nakon dvadesetak godina aktivne natjecateljske karijere, tijekom koje je ostvarila niz zapaženih rezultata, Katarina Gašparović Žodan danas je u potpunosti posvećena trenerskom poslu. Iako priznaje da je kao atletičarki bilo jednostavnije, upravo joj vlastito iskustvo pomaže razumjeti mlade sportaše i njihove izazove.

-Definitivno je teže biti trener nego atletičar. Sada puno više proživljavam sve ono kroz što djeca prolaze. Iz vlastitog iskustva znam koliko je teško kada stvari ne idu onako kako smo zamislili - istaknula je Gašparović.

Dvadeset godina atletike i brojni uspjesi

Tijekom dugogodišnje karijere Gašparović se okušala u različitim disciplinama, od skokova do bacanja koplja, u kojem je ostvarila svoje najbolje rezultate. Među najvećim uspjesima izdvojila je naslov viceprvakinje Balkana u seniorskoj konkurenciji, šest naslova hrvatske prvakinje u juniorskoj kategoriji te naslove prvakinje u skoku u dalj i višebojima, kako u dvorani tako i na otvorenom. Nastupila je i na dvama europskim prvenstvima.

Posebno priznanje stiglo je 2024. godine, kada je proglašena najboljom sportašicom Zadarske županije. Nagradu nije očekivala, osobito zato što su njezini rezultati u tom razdoblju bili ispod razine na koju je navikla, a u međuvremenu je postala i majka.

-Valjda su prepoznali tu dugovječnost kod mene, kao i volju i želju za tim sportom.

Sve više djece prepoznaje vrijednost atletike

U zadarskim atletskim klubovima trenutačno vlada velik interes djece, kakav, prema riječima trenerice, dosad nije bio toliko izražen. Iako je Zadar relativno mali grad u usporedbi s većim sportskim središtima, u njemu djeluje nekoliko atletskih klubova koji okupljaju velik broj mladih sportaša.

Gašparović smatra kako je posebno važno što djeca atletiku prepoznaju kao kvalitetan sport i dobru osnovu za razvoj motoričkih sposobnosti, ali i kao temelj za bavljenje drugim sportovima.

- Drago mi je da se djeca žele baviti sportom i atletikom. Nikad nije bio ovako velik odaziv djece kao danas i nadam se da će tako i ostati.

U Atletskom sportskom klubu Zadar ponovno su pokrenuli i atletski vrtić za djecu od četvrte do šeste godine života. Nakon što su ranije privremeno povisili dobnu granicu za uključivanje najmlađih, ove su godine odlučili ponovno pokušati s radom s četverogodišnjacima. Trenerica pritom upozorava kako današnja djeca često imaju slabije razvijene motoričke sposobnosti i nisu uvijek emocionalno spremna za organizirane sportske aktivnosti u najranijoj dobi.

Velik interes, ali i nedostatak prostora za treninge

Sve veći broj djece donosi i organizacijske izazove. Sportski centar na Višnjiku pruža kvalitetne uvjete za brojne korisnike, ali istodobno okuplja velik broj klubova, trening-grupa i rekreativaca. Zbog toga je ponekad teško osigurati sigurno odvijanje svih aktivnosti na istom prostoru. Poseban problem predstavljaju bacačke discipline. Zbog rekonstrukcije sportskog prostora na Bagatu, gdje su se ranije mogli održavati treninzi bacanja, klubovi ostaju bez odgovarajućeg mjesta za pripremu svojih bacača.

-U ovom trenutku nemamo apsolutno nigdje za bacati i nadamo se što skorijem rješenju jer trening ne može čekati. Djeca su već spremna, uskoro počinje zimski dio priprema, a mi nemamo adekvatne uvjete.

Naglasila je da, iako bacačke discipline ne okupljaju jednako velik broj djece kao neke druge grane atletike, upravo se među tim mladim sportašima nalaze natjecatelji koji ostvaruju vrhunske rezultate. Pritom je spomenula i mladog bacača Atletskog kluba Fortius koji se trenutačno nalazi pri europskom vrhu.

Smatra kako svi sportaši, bez obzira na disciplinu kojom se bave, moraju imati jednake mogućnosti za kvalitetan rad i razvoj. Kao podsjetnik na važnost odgovarajuće infrastrukture navela je i primjere Veronike Šokote i Stipe Žunića.

Zašto mladi atletičari odlaze iz Zadra?

Jedan od izazova zadarske, ali i hrvatske atletike, jest zadržavanje sportaša nakon juniorskog uzrasta. Gašparović objašnjava da mnogi mladi atletičari nakon završetka srednje škole odlaze na fakultete u druge gradove, što je, smatra, prirodan i poželjan korak u njihovu životu.

U klubu potiču mlade da obrazovanje stave na prvo mjesto, svjesni da je profesionalna sportska karijera neizvjesna i zahtjevna.

-Sport je vrlo surov, naročito atletika. Vrhunski si samo ako si prvi, a već ako si treći, kod nas se to često doživljava kao da nije dovoljno.

Usklađivanje fakultetskih obveza i vrhunskog sporta također nije jednostavno. Iako dobra organizacija može pomoći, raspored predavanja, praktične nastave i treninga nekim sportašima ostavlja premalo prostora za kvalitetan oporavak i napredak. Unatoč tome, postoje primjeri koji pokazuju da je moguće uspješno povezati obrazovanje i natjecateljski sport. Gašparović je u tom kontekstu spomenula Pavlu Borović, koja i dalje nastupa te ostvaruje zapažene rezultate.

Sara Kolak kao primjer upornosti i povratka

Govoreći o hrvatskoj atletici, Gašparović se osvrnula i na Saru Kolak, s kojom je dijelila prve korake u atletici. Posebno joj je drago što se Kolak nakon teških ozljeda uspjela vratiti i ponovno pokazati svoju kvalitetu.

-Drago mi je zbog nje jer je pokazala da nije otpisana i da ima volje. Takvi su nam sportaši potrebni kao uzori, da djeca vide kako nije lako doći do vrha i koliko se treba truditi i boriti. Dodala je kako se Kolak, čini se, dobro snašla u trenutačnom odnosu s trenerom, koji joj je ujedno i partner, te joj poželjela daljnji napredak, zdravlje i što bolje rezultate. Osvrnula se i na Sandru Elkasević, nekadašnju Sandru Perković, koja je uzela natjecateljsku stanku. Gašparović vjeruje da još može ostvarivati dobre rezultate, ali razumije da se prioriteti s vremenom mijenjaju te da obitelj i privatni život postaju sve važniji. Spomenula je i Marina Bloudeka, kojem je poželjela nastavak napretka, dobre treninge i što manje ozljeda.

Sportaši trebaju biti uzori mladima

Prema mišljenju zadarske trenerice, uspješni sportaši mogli bi se još aktivnije uključiti u rad s djecom. Njihovi dolasci u klubove, razgovori s mladim atletičarima i dijeljenje vlastitih iskustava mogu imati velik motivacijski učinak.

-Djeca gledaju od nas, djeca uče od nas i gledaju svoje idole. Svi smo mi došli u svoj sport po nekome. I ja sam, između ostalog, u atletiku došla želeći biti poput Blanke Vlašić.

Smatra kako bi mladi sportaši puno mogli naučiti kada bi izravno od svojih idola čuli kako su počeli trenirati, s kakvim su se poteškoćama susretali i koliko je truda potrebno za ostvarivanje vrhunskih rezultata.

U radu Atletskog sportskog kluba Zadar, uz Gašparović, sudjeluju i dugogodišnji trener Predrag Saratlija, njegov sin Tomislav, predsjednik kluba i trener Ivica Šola te mlađa trenerica koja uz fakultetske obveze trenira bacanje koplja i radi s najmlađim uzrastima. Gašparović posebno ističe Saratlijino iskustvo i sposobnost prepoznavanja talenata, koju je tijekom godina rada mnogo puta potvrdio.

Plava liga i novi talenti za sljedeću sezonu

Do kraja sezone u klubu žele odraditi preostale aktivnosti, a planiraju i nastavak projekata poput Erste Plave lige. Neke nove ideje još nisu do kraja definirane, pa ih zasad ne žele javno predstavljati. Najvažniji cilj ostaje smanjiti broj ozljeda i neugodnih situacija te stvoriti što bolje uvjete za mlade sportaše. Unatoč sezoni koja nije u potpunosti ispunila očekivanja, u klubu već primjećuju nove talente koji bi u budućnosti mogli ostvariti značajne rezultate i na međunarodnoj razini.

-Veselimo se početku sljedeće sezone i onome što će djeca pokazati. Već imamo neke nove talente koji bi mogli iskočiti na međunarodnoj razini - zaključila je Katarina Gašparović.

Zadarska atletika tako nastavlja okupljati sve veći broj djece i stvarati nove generacije sportaša, no za njihov daljnji razvoj, uz stručan rad i motivaciju, nužno je osigurati i odgovarajuću sportsku infrastrukturu.