Zadar je ovih dana domaćin dva velika europska skupa – stručnjaci iz cijele Europe raspravljaju o kvaliteti jaja i mesa peradi. Na prvi pogled možda zvuči kao tema za uski krug znanstvenika i farmera, ali zapravo riječ je o hrani koju gotovo svakodnevno jedemo.
Profesor Zlatko Janječić s Agronomskog fakulteta pojašnjava da se na simpozijima otvaraju pitanja koja se tiču baš svih: sigurnost hrane, klimatske promjene, uloga novih tehnologija i europskih propisa koji oblikuju tržište.
Jaja ima dovoljno
Posljednjih tjedana u medijima se pisalo da bi moglo doći do nestašice jaja, no profesor smiruje situaciju.
- To je normalno u ovom dijelu godine – stare koke se izlučuju, a nove tek kreću u prinos. Do Božića će jaja biti više nego dovoljno, kaže Janječić.
Problemi s pojedinim slučajevima salmonele i požar u Biogradu, gdje je stradalo preko 18 tisuća kokoši, donekle su smanjili ponudu, ali tržište i dalje funkcionira.
Tehnologija u kokošinjcu
Umjetna inteligencija, robotika i precizno hranjenje – to nisu samo pojmovi iz visokotehnološkog svijeta, već i budućnost peradarstva. Cilj je jednostavan: životinje dobivaju točno onoliko hrane koliko im treba, manje otpada završava u okolišu, a proizvodnja postaje održivija.
Ljeto sve veći izazov
Sve toplija ljeta otežavaju uzgoj peradi – kokošima je teško osigurati optimalne uvjete, pa im pada proizvodnost. Klimatske promjene tako postaju još jedan izazov za proizvođače, osobito u Dalmaciji.
Stroga pravila iz Europe
Ulaskom u EU peradari su morali napustiti klasične kaveze i prijeći na obogaćene sustave. Sada stiže novi zahtjev – prelazak na volijere. To znači nova ulaganja i prilagodbu, a očekuje se da će dio novca stići iz europskih fondova.
Zašto su važne izvorne pasmine?
Kokoš hrvatica, zagorski puran i druge domaće pasmine nisu samo tradicija nego i prilika. Njihovo meso i jaja imaju veću vrijednost na tržištu jer nude autentičnost i posebnu kvalitetu. Upravo zato, stručnjaci ističu da ih treba očuvati i poticati proizvodnju na manjim gospodarstvima.
Budućnost peradarstva
Unatoč svim izazovima, profesor Janječić ostaje optimističan:
- Hrvatsko peradarstvo će rasti, kako u proizvodnji mesa tako i u proizvodnji jaja. Potrošnja je u porastu i očekujemo rast od 3 do 5 posto godišnje.
Dakle, jaja i piletine neće nedostajati, ali način proizvodnje će se morati mijenjati – više tehnologije, više brige za okoliš i veća usklađenost s europskim pravilima.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.